29. rujna – Svjetski dan srca

Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila je obilježavanje Svjetskog dana srca s ciljem informiranja ljudi širom svijeta da su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 17,3 milijuna života svake godine. Obilježavanjem Svjetskog dana srca, zajedno s članovima, Svjetska kardiološka federacija upozorava da se najmanje 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može izbjeći ako se četiri glavna faktora rizika – konzumiranje duhana, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetne upotrebe alkohola – kontroliraju.

Na trgovima u svim trima gradovima Koprivničko-križevačke županije, Križevcima, Koprivnici i Đurđevcu, 29. će rujna Zavod za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije obilježiti Svjetski dan srca prigodnim aktivnostima: edukacijom građana o pravilnoj prehrani i važnosti kretanja s ciljem očuvanja srca, upozoravanjem na rane simptome srčanog infarkta, a izložit će se i medicinska oprema, omogućiti mjerenje tlaka i šećera u krvi te educirati građane kako pristupiti i pomoći pacijentu sa srčanim zastojem.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca razgovarali smo s dr. med. Ivankom Kotnik, specijalisticom hitne medicine koja upozorava na bolesti srca:
„Puno je osoba koje imaju povišen krvni tlak što, ako se ne kontrolira i ne liječi, može rezultirati akutnim srčanim zastojem, odnosno akutnim stanjem koje se odmah mora zbrinuti jer je pacijent vitalno ugrožen. Takvo je stanje vrlo često znak neke srčane bolesti. Nažalost, ljudi često kad ih malo zaboli ili imaju neki neugodan osjećaj u prsima, to povezuju s poslom i naporom te, kad ta neugoda prođe, zaborave otići liječniku na kontrolu i vidjeti o čemu se zapravo radi, zato apeliram na sve da više pozornosti posvete svom srcu i tlaku jer srčane bolesti i moždani udar, odnosno krvožilne bolesti jedan su od prvih dvaju uzroka smrtnosti u svijetu, pa i u našim krajevima“, upozorava dr. Ivanka Kotnik.

„Klasična je slika bolesti iznenadna nagla bol u sredini prsa, ispod prsne kosti koja se obično širi u lijevu ruku, osjećaju se trnci, a bol se može širiti i s leđa između lopatica, ponekad čak i u vrat. Bolesnik se preznojava i to je vrlo neugodan osjećaj. Ima slučajeva kada se infarkt prohoda ili pacijenti dođu k nama i kažu da ih ‘nešto tiska’. Pacijente hitno transportiramo u Kliničku bolnicu Dubrava gdje se, po potrebi, ugrađuju stentovi. Ove smo godine imali 35 takvih pacijenata koji su svi uspješno primarno zbrinuti na licu mjesta i u hitnoj ambulanti te zatim u pratnji liječnika odmah prebačeni u Dubravu na postavljanje stentova. Ponekad se ne moraju javiti bolovi, nego samo neugoda zbog koje se čovjek čudno osjeća, stoga bi najbolje bilo da se uputi liječniku i bude pregledan.“
Na pitanje što sami možemo učiniti da preventivno djelujemo dr. Ivanka Kotnik kaže:
„Moramo voditi brigu o svom zdravlju, paziti da ne jedemo obilno i kalorično, da nemamo povećane masnoće u krvi. Treba se kretati jer se sve manje krećemo, a puno sjedimo. Važne su redovne kontrole. Automobil vozimo na servis, a zaboravljamo da i sebe trebamo kontrolirati jer je i naš organizam vrlo sofisticiran stroj za koji teško pronalazimo rezervne dijelove. Apeliram stoga da više pozornosti posvetimo zdravlju. Treba ga čuvati da dugo traje i da dočekamo lijepu starost bez puno zdravstvenih tegoba, bez puno uzimanja lijekova i da više uživamo“, savjetuje dr. Ivanka Kotnik, specijalistica hitne medicine.