Naši sugrađani – prognostičarka Tomislava Hojsak

Odnedavno našu sugrađanku Tomislavu Hojsak možemo vidjeti kako na televiziji prognozira vrijeme. Prognostičarka Državnog hidrometeorološkog zavoda kaže kako ju je oduvijek zanimala astronomija, pojave na nebu, oblaci, munje.
-“Kad sam došla do kraja srednjoškolskog obrazovanja bilo je pitanje – kuda dalje? Znala sam što me zanima, i krenula studirati fiziku. Ako želite postati meteorolog, morate upisati Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu, istraživački smjer fizike i nakon dvije godine opredijeliti se za geofiziku. Završila sam na meteorologiji, iako me zanimala i oceanografija. No, ako imate morsku bolest nemojte niti razmišljati o tome, pa mi je ostala meteorologija. Posao je dosta dinamičan, radimo u smjenama, pišemo vremenske prognoze, zimi prognoziramo i za ceste – poledice i slično, a ljeti upozorenja za vatrogasce, za toplinske valove” – kaže Tomislava Hojsak.
O svom poslu objašnjava:

“Proučavaju se fizikalna svojstva atmosfere, promjene, pojave, mjere se meteorološki parametri u atmosferi i na temelju toga se pokušava izračunati buduće stanje atmosfere te iz toga prognozirati kakvo će biti vrijeme. Meteorologija još nije toliko daleko napredovala da bi mogli sto-posto pogoditi vremenske prilike u svakoj minuti. Krenuli smo u projekt nadogradnje naših postaja što će omogućiti bolje ulaze u model kako bi naša prognoza bila bolja i točnija. Problem je u Hrvatskoj, ne samo što izgleda “kao kifla” , nego što se nalazimo u zavjetrini Alpa. Većina vremenskih prilika nam dolazi sa zapada, pa znači da u toj struji dolazi do dosta kolebanja tako da su prognoze na našem području dosta neprecizne. Kod zemalja koje su na zapadu, uz Atlantski ocean, imamo dosta izražene vremenske prilike i njih prognostički modeli puno lakše ulove” – napominje križevačka meteorologinja Tomislava.

Klimatske promjene sve su izraženije, a velika većina znanstvenika se slaže da na njih utječe ljudski faktor.

“Jedan od glavnih ciljeva i zadaća Državnog hidrometeorološkog zavoda je mjerenje i spremanje podataka koji nam daju uvid u to kako se klima mijenja. Imamo odjele, odnosno sektore za klimatologiju, kvalitetu zraka te agrometeorologiju. Svi podaci važni su za razne djelatnosti, posebno za poljoprivrednike. Dolazi do klimatskih promjena, sve češće su suše, zimi oborine – sve to utječe na proizvodnju. Također postoji i biometeorološka prognoza jer ima dosta ljudi koji su metereopati, osjetljivi na vrijeme. Dosta su žestoke promjene, iznadprosječna vrućina, pa naglo zahlađenje i nastojimo pružiti što točnije informacije. No, sve ovisi o stanju u atmosferi. Druge zemlje imaju gušću mrežu postaja što im omogućuje bolje mjerenje.”

Na pitanje kako je započela raditi prognoze za širi krug, putem radija i televizije, Tomislava kaže:

“Treba imati razvijene vještine komunikacije, ispočetka je bilo dosta teško jer smo mi prirodoslovci, ali s vremenom i trema nestaje. Slušatelji i gledatelji trebaju kratke, sažete i što jasnije informacije. Ja radim mjesečne i sezonske prognoze, dajemo izglede kakve bi bile vremenske prilike. Posao je dinamičan, ali i naporan, no volim ga raditi” – kaže Tomislava.

• 

• 

• 

•