ZELENI UTORAK U KNJIŽNICI

Gradska knjižnica „Franjo Marković“ organizirala je  predavanje

dr. sc. Dijane Horvat, više predavačice na Visokom gospodarskom učilištu Križevci na temu Tradicijski cvjetni vrtovi

Očuvanje tradicijske baštine zadaća je svih nas. Promjene u načinu života ostavile su posljedice u izgledu urbanih i ruralnih sredina. Nestaje tradicijska graditeljska baština, obrti, zanati, a mijenja se i izgled krajobraza. Tradicijski cvjetni vrtovi zamijenjeni su uniformnim okućnicama koje se ne stapaju sa okolišem, a posljedica su utjecaja raznih trendova u industriji  ukrasnog bilja. Pojam „tradicijski cvjetni vrt“ odnosi se na uređenje pred vrta, dvorišta, vrta ili okućnice jednogodišnjim i višegodišnjim autohtonim ukrasnim biljem u kombinaciji sa utilitarnim biljem (ljekovito i aromatsko bilje, voćne vrste), te vrtnim elementima od prirodnih materijala. Ovakav način uređenja vrta blizak je prirodnom staništu te doprinosi uspostavi prirodne ravnoteže. U nastojanju pojedinaca da spase tradicijske cvjetne vrtove javlja se problem kod odabira cvjetnih vrsta, materijala za ograde, vrtnih elemenata i opreme, što je posebno prisutno u ruralnom turizmu. Pravilnim odabirom cvjetnih vrsta u kombinaciji sa prirodnim materijalima možemo na malom prostoru stvoriti vrt u kojem ćemo uživati, a istovremeno spasiti dio tradicije kojoj prijeti trajno nestajanje. 

Dr. sc. Dijana Horvat pobudila je zanimanje posjetitelja za ovu temu da se bar dio tradicijskih vrtova spasi od izumiranja.

“Posljednjih godina se u Hrvatskoj budi svijest za tradicijske vrste, no  vrtovi svakako nisu mjesto za patuljke, pretjeruje se s kičem, sadi se u kamenjarima, biljke koje nisu autohtone. Problem je u nedostatku znanja, pretjeranom kićenju vrta” – kazala je dr. sc. Dijana Horvat.

Nabrojila je brojne cvjetne tradicijske vrste koje bi valjalo zasaditi: cinije, lijepi dečko, lijepa kata, ukrasna košarica, neven, ljetni čempres, ljekoviti noćurak, dragoljub, suncokret, cvijeće za izradu suhih aranžmana: bijela suha ruža, slamnati cvijet, crnjika, jednogodišnje penjačice: ukrasni slak, jednogodišnje i dvogodišnje vrste: tratinčica, potočnica, žuti šeboj, turski karanfil, sljez,papin novčić, šafran, … trajnice: zvjezdan, djevojačko oko, jednodnevni ljiljan, ivančica, božuri, perunika, jaglaci, srdašce, kukurijek, čuvarkuća , proljetni klinčić, ljubičica, ruža, jorgovan, forzicija, hortenzije i niz drugih vrsta cvijeća .

Vrtne ograde trebale bi biti drvene, od pruća, prirodnih materijala, kao i vrtne staze od prirodnih elemenata – drvo, stara cigla, te vrtni namještaj drveni, od šibe i slično.

“Vrtni ukrasi moraju se stopiti s vrtom, s prirodom kao što su kućice za ptice.U vrtu je važno: očuvati kulturno naslijeđe, pružiti dom pticama, vidjeti šarolik svijet leptira, spasiti tradicijske cvjetne vrste, ostaviti bogatstvo tradicijskih vrtova svojim unucima” – poručila je dr. sc. Dijana Horvat.

Nabrojili smo neke cvjetne tradicijske vrste. Možda i vi odlučite neke od njih zasaditi u svom vrtu i on će zasjati u punom cvatu, pružiti vam lijep ugođaj i užitak boravka u vrtu.