Švicarsko selo Coffrane
Švicarsko selo Coffrane smješteno je u okrugu Val-de-Ruz, Republika i Kanton Neuchatel, i nalazi se u blizini granice sa Francuskom. U Cofrane kao i ostatku kantona Neuchatela, službeni je jezik francuski, najviše je ‘švicarskih’ Francuza te protestanata, a sveukupno ima preko 600 stanovnika. Zadnjih godina dolazi sve više imigranata iz Afrike, Francuske i zapadnih i jugoistočnih dijelova Europe. U Coffrane postoji i velika albanska te bošnjačka zajednica, a nešto je manja hrvatska i srpska. Kroz povijest to švicarsko selo bilo je mjesto gdje 1296. godine odigrala znamenita srednjovjekovna “bitka za Coffrane”, o njoj postoje mnogi lokalni zapisi. Interesantno je da Coffrane, iako ima status sela, a vizualno više sliči gradu. Coffrane je poput Grada Križevaca, samo u nekim aspektima, daleko razvijeniji od njega. Coffrane tako ima ne samo poljoprivrednu nego i industrijsku proizvodnju. Pored brojnih polja i farmi, postoje urarske, strojarske i građevinske tvrtke te razni obrti. To je ono što nedostaje, ako pravimo usporedbe, i prigorskim krajevima ali i većem dijelu Hrvatske. U Coffrane od stambenih objekata, najviše ima kuća i nebodera sa stanovima. I dok su kuće u privatnom vlasništvu, većina stanova je u republičkom ili kantonalnom. Treba istaknuti kako većina Švicaraca općenito nema mnogo svoje privatne imovine. Neki čak cijeli život žive u iznajmljenim stanovima. U spomenutim stanovima i kućama, osim domaćeg stanovništva, žive i radničke obitelji stranog porijekla. Tako nije ništa čudno na ulicama Coffrane sresti ljude svih rasa, vjera i nacija. Multikulturalnost je prisutna na svakom koraku i to je veliko bogatstvo koje se itekako poštuje – u Coffrane djeluje i nogometni klub ‘Bosna’. osnovan od strane pripadnika bošnjačke zajednice, u njemu igraju i igrači drugih nacionalnosti i vjera. Ono što me je još iznenadilo u Coffranu, to je velika razina kultura i civiliziranosti kod ljudi. Na svim javnim prostorima kao što su parkovi, trgovi ili ceste, doslovno svako svakog pozdravlja. Svatko je dužan drugoj osobi koju sretne, ovisno o dobu dana, na francuskom reći ‘dobar dan’ ili ‘dobra večer’ (franc: Bonjour/Bonsoir). Meni kad sam to doživio, bilo je i više nego čudno, no ipak sam to brzo prihvatio i počeo sam prakticirati – pozdravljao sam sve bez iznimke. Isti ‘švicarski’ mentalitet i običaji vidljivi su i u prometu. Naprimjer, kod prelaska preko pješačkog prelaza, auto vam se zaustavlja dok još i niste počeli prelaziti. Svaki pješak, od najmlađih do najstarijih, posebice školska djeca, u znak zahvalnosti zbog poštivanja prometnih propisa, dižu ruku i pozdravljaju vozača. U vožnji cestom vrijede ista pravila. Jednom sam autom pustio da me prođe neki švicarski motociklist. Kad me prošao nije odjurio brzinom munje i nestao u daljini. Upravo suprotno. Čovjek je na motoru ispred mene usporio, a nakon toga ispružio ruku sebi iza leđa i zahvalio mi ‘lajkom’. Pored kina, hotela, banke, škole, vrtića i drugih institucija, selo ima i specifičan koncept distribucije medijskih proizvoda. Dok kod nas postoje kiosci na kojemu kupujemo novine ili knjige, u Coffrane je to potpuno drugačije. Novine se mogu najvećim dijelom nabaviti na svojevrsnim otvorenim automatima za tisak ili štampu. Riječ je o posebnoj metalnoj kutiji koja se koristi tako što joj se otvaraju prozirna plastična vrata. Iz nje se mogu uzeti novine i istovremeno u njoj ostavljati novac. Dakle, svatko može kad hoće slobodno odabrati novine i platiti ih tako da svoj novac ostavlja u tom ‘autonomnom kiosku’. Nitko taj novac, iako je javno vidljiv, ne uzima ili ne krade. Da budem iskren, prvi puta kad sam se sreo sa tim ‘izumom’, uzeo sam novine ali nisam platio jer sam mislio kako su besplatne. Nakon toga ‘ekscesa’, kad su mi pojedini mještani Coffrane rekli kako sam pogriješio, nisam to više ponovio. Ne treba previše ni pisati kako se tome švicarskom selu već odavno koriste moderne tehnologije obnovljivih izvora energije – najmanje 10 godina prije nego u Hrvatskoj. Na većinu kuća kao i tunela na autocesti postavljene su solarne ploče koje služe za proizvodnje električne energije. Isti uređaji, nešto manjih dimenzija, postavljeni su i po poljima i putevima, a koriste se u razne svrhe. Kad spominjemo moderne tehnologije, svakako treba istaknuti kako se u Coffrane često koristi mogućnost e-glasanja. Naime, svi putem interneta, upotrebom kompjutera i mobitela, glasaju u brojnim referendumima i izborima od mjesnog, općinskog i kantonalnog značaja. Pored toga, postoji i klasična opcija glasanja na biračkim mjestima ili putem pošte. Prije svih izbora i referenduma, biračima se obavezno e-mailom ili poštom šalju informativni materijali. To se čini obično mjesec dana prije glasanja. Od prirodnih ljepota izdvojio bih prekrasne jelove šume, alpska brda u daljini, te velike i prostrane zelene livade na kojima se šeću kravice. Pošto se selo nalazi na 803 metara nadmorske visini, ono što je fascinantno, ljeti nema zmija i guštera. Klima je umjerena, bez velike razlike u temperaturama, a zima dolazi nešto ranije nego u južnim dijelovima Švicarske. Za kraj, treba spomenuti kako su stanovnici Coffrane izuzetno skromni i štedljivi, iako imaju novca. To je posebno vidljivo na primjeru njihovog groblja na kojim dominiraju brojni neobični spomenici poput običnih malih kamenja, ploča ili kipića na kojima se nalaze imena i prezimena pokojnika. Nema traga nikakvim luksuzima ili iskazivanjem bogatstava. Pored poslovične skromnosti, na poseban način iskazuje se javno i ljubav prema selu. Tegle sa cvijećem vise tako na svim tablama sa nazivom naselja i na svim privatnim i kantonalnim zgradama. (zv)
