Alergije – kad preburno reagira imunološki sustav

Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni). Uobičajeni alergeni su različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi. Dodir osjetljivih osoba s takvim tvarima potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica, npr. sluznica vjeđa i dišnog sustava, što uzrokuje simptome alergije: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolja, alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, kožni ekcemi, povraćanje i  proljev. Pri ovakvoj reakciji preosjetljivosti imunog sustava dolazi do oštećenja normalnih tkiva tijela.

Alergije može imati svatko, bez obzira na dob, iako su češće kod osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji. Na njih treba sumnjati kod ponavljajućih prehlada, učestalog curenja nosa, upala uha, jutarnjeg kašlja, čujnog disanja i probavnih i kožnih smetnji. Najčešći klinički oblici alergija su alergijski rinitis (upala nosne sluznice), konjuktivitis, rinosinusitis, edem larinksa (otečeno ždrijelo), urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam.

Uobičajeni alergeni, najčešće pelud, grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi kukaca i lijekovi, mogu biti različite tvari iz okoliša ili sastojci hrane. Ako postoji cjelogodišnja izloženost alergenu (kao npr. prehrambenim namirnicma, životinjskoj dlaci, grinjama itd.), alergije se mogu javiti tijekom cijele godine, a sezonska izloženost peludi rezultira sezonskom pojavom alergija. Pojava alergija na pelud se podudara s cvatnjom biljaka koje stvaraju taj pelud, zbog čega je važno poznavati peludni kalendar koji daje podatke o sezoni cvjetanja biljaka koje izazivaju simptome alergije.

Najčešći alergeni u tijelo ulaze putem dišnog sustava

Pelud – stvara se u većini klimatskih pojaseva u proljeće, ljeto ili jesen. Najčešći je uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. U zraku ga je gotovo nemoguće izbjeći. Kada dođe u dodir s vlažnom sredinom poput sluznice našeg dišnog sustava, pelud otpušta niz kemijskih alergogenih spojeva (njih čak 52).

Grinje iz kućne prašine – kućna prašina, koja sadrži različite potencijalne alergene među kojima je najčešći grinja, odgovorna je za alergijske simptome (rinitisa) prisutne cijele godine.

Perut kućnih ljubimaca – životinje na koje smo najčešće alergični su pas i mačka, za što su odgovorni alergeni perut (ljuštenje kože), slina, mokraća i dlaka.

Plijesan – mnogo je ljudi osjetljivo na spore u zemlji koje uzrokuju simptome tijekom ljeta i rane jeseni. Spore iz zemlje prenesene u dom mogu biti uzrok simptoma tijekom cijele godine (za razliku od prehlade).

Kako spriječiti alergije?

Evo nekoliko savjeta..

PELUD

Pratite biometerološku prognozu i ne izlazite iz kuće od 5 do 10 sati, kad u zraku ima najviše peludi. Izbjegavajte u to doba godine sušiti i provjetravati odjeću i posteljinu na otvorenom. Radeći vani ili u vrtu koristite masku za lice kao zaštitu od peluda. Ako to možete, promijenite boravište u sezoni peluda. Pratite  peludni kalendar o sezoni cvjetanja biljaka koje kod osjetljivih osoba izazivaju alergije. Za PROZRAČIVANJE prostora iskoristite vrijeme nakon kiše. Koristite li klimu, redovito je čistite deterdžentom, povremeno dezinfekcijskim sredstvom i redovito zamjenjujte filtre prema uputi.

PRAŠINA I PLIJESAN

Poboljšajte mikrookolišne uvjete: čistite prašinu jednom tjedno (nosite masku i rukavice dok čistite), jastuke i posteljinu držite pod prekrivačem otpornim na prašinu, zamijenite tapecirani namještaj plastičnim ili kožnim, pod obložite parketom, laminatom ili pločicama, održavajte 30 – 50 %-tnu vlažnost zraka i ventilirajte kuhinju, kupaonicu i podrum, redovito mijenjajući filtere u sustavima grijanja ili hlađenja, čisteći ovlaživače zraka da spriječite rast bakterija i plijesni koje vole vlažnije prostore. Da bi održali ovakve uvjete vlage i temperature gdje boravite zračite češće, a kraće prostoriju. Prije početka upotrebe klima uređaja dobro ga operite deterđentom, dezinficirajte te u potpunosti posušite. Posebno obratite pažnju na filtere da se ne stvore uvjeti pogodni za rast grinja.

ODRŽAVAJTE HIGIJENU STAMBENOG I OSTALIH PROSTORA U KOJIMA ČESTO BORAVITE

Možete odstraniti iz kuće dijelove namještaja koji u povećanoj mjeri nakupljaju prašinu, poput tepiha i draperija.

KUĆNI LJUBIMCI

Izbjegavajte držanje kućnih ljubimaca s krznom ili perjem. Ne dopuštajte im boravak u spavaćim sobama i prostorijama u kojima pripremate i poslužujete jelo, a prostirku na kojoj borave češće čistite i perite.

IZBJEGAVAJTE AKTIVNO I PASIVNO PUŠENJE

U dimu cigarete ima više od 4.000 kemikalija od kojih su mnoge alergogene jer povećavaju rizik razvoja alergijske astme, pogotovo kod djece.

REDOVITO PERITE PODOVE

Usisavajte ih dva ili više puta tjedno. Za pranje odaberite krpe koje bolje zahvaćaju čestice prašine i prljavštine. Na potplatama cipela u prostoriju unosimo većinu (70 %) nečistoće u dom. Na ulaz u dom stavite otirač za noge. Pri ulasku presvucite se u kućne papuče. Cipele redovito čistite i držite ih blizu ulaza – tako ćete smanjiti unošenje nečistoće u dom. Nakon eventualnog boravka u prirodi, kad se vratite kući, promijenite odjeću, a ako ste osjetljiviji, dodatno se otuširajte i eventualno operite kosu.