Hrvatska je rekorder po izdvajanju za religiju, političare i socijalu

Po standardu smo ispod svih europskih zemalja s izuzetkom Bugarske, ali smo pri vrhu ili na samom vrhu smo po cijeni koju plaćamo za javni sektor, osobito za zakonodavnu i izvršnu vlast ili za održavanje javnog reda i sigurnosti.

Hrvatska tako najviše izdvaja za religijske i druge službe zajednice, kao i za emitiranje i izdavaštvo. Po izdvajanjima za zdravlje smo 14., a po ulaganjima u obrazovanje 16. u cijeloj Europskoj uniji.

Po novim podacima Eurostata za 2017. godinu, temeljenim na mjerenjima javne potrošnje udjelima u bruto domaćem proizvodu (BDP), proizlazi da je javna potrošnja teška gotovo polovinu svega što se te godine stvorilo u zemlji, odnosno 45 posto njezina BDP-a koji je prema podacima Hrvatske narodne banke 365,6 milijardi kuna ili oko 49 milijardi eura, piše Slobodna Dalmacija.

Najviše novca za potrošnju otišlo je na socijalnu zaštitu, oko 52 milijarde kuna, no od toga 30 milijardi kuna ode na mirovine, a od ostatka se namiruju druge potrebe za socijalnu zaštitu.

Po izdvajanjima za neke druge funkcije, Hrvatska je znatno bolje plasirana i drži vrlo visoka mjesta u cijeloj uniji. Primjerice, peti smo po javnom servisu koji joj odnese 7,6 posto BDP-a, samo Grčka, Italija, Mađarska i Finska izdvajaju više svog BDP-a za javni servis.

Prvo se namiri birokracija

“Birokratska politička kasta koja upravlja Hrvatskom sebi uzme dobar dio kolača, a druge funkcije države koje su razvojne kao i socijalne funkcije pate pri tome, jer im ostane manje novca. Kad se stranke natječu na političkim izborima, onda javni sektor gledaju kao nekakav plijen, gdje se dijele mjesta i slično”.