Najzagađenija mjesta u Europi

Svi veliki europski gradovi suočeni su svake godine s velikim zagađenjima raznim onečišćivačima i kroničnim zagađenjem, posebice povezanim s cestovnim prometom

Veliki gradovi zagušeni prometom, područja u kojima se proizvodi ugljen, industrijske regije okružene planinama: crne točke jasno su vidljive na europskoj karti kvalitete zraka.

I dok su u gotovo cijeloj Europskoj uniji deseci milijuna Europljana izloženi razinama zagađenja zraka koje prelaze preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), neki žive u situacijama koje su gore nego drugima, čak i ako, s obzirom na raznovrsnost onečišćivača, realno nije moguće izraditi apsolutnu klasifikaciju najzagađenijih lokacija.

Dolina rijeke Po

Na kartama Europske agencije za okoliš (EEA), dolina rijeke Po, okružena dijelom planinama na sjeveru Italije, puna je crvenih točaka koje označavaju problematične situacije.

Ugljen u Poljskoj

Druga crna točka je jug Poljske, područje Šleske i oko nje, zbog termoelektrana na ugljen i grijanja na ugljen i drvo.

Veliki gradovi

Svi veliki europski gradovi suočeni su svake godine s velikim zagađenjima raznim onečišćivačima i kroničnim zagađenjem, posebice povezanim s cestovnim prometom.

Po izvješću Greenpeacea, Sofija je 2018. bila najzagađenija europska prijestolnica PM 2,5 česticama i 21. u svijetu. Slijede Varšava, Bukurešt, Nikozija, Prag, Bratislava, Budimpešta, Pariz, Beč itd.

Podaci EEA-e za 2016. pokazuju povišene godišnje prosjeke za PM 2,5 čestice u Varšavi (26 mikrograma po metru četvornom), Sofiji (22), Zagrebu (21) i Ateni (20). Zbog starijih vozila i energetskih sustava koji se još ponegdje temelje na ugljenu, središnja Europa posebice je pogođena.

Veliki gradovi na zapadu Europe koji se guše u prometnim gužvama posebice su pogođeni zagađenjem dušikovim dioksidom, a neki jako prelaze dopuštene granice, primjerice London, koji je na vrhu tablice s godišnjim prosjekom od 89 mikrograma po metru četvornom, zatim Pariz (83), Stuttgart (82), Muenchen (80), Marseille (79), Lyon (71), Atena (70), Rim (65) itd.

Jug Europe

Sunčaniji jug Europe žrtva je ozona, sekundarnog onečišćivača koji nastaje zbog kemijskih reakcija između onečišćivača u zraku (dušikovih oksida, organskih čestica) i Sunčeve svjetlosti. Najveće koncentracije ozona tako se često bilježe na rubu Mediterana u proljeće i ljeto.(metroportal)