U spomen Marijanu Detoniju
Marijan Detoni, jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara i grafičara 20.stoljeća, rođen je na današnji dan, 18. travnja 1905. godine u Križevcima. U Križevcima je završio Srednju školu, a nakon toga, od 1924. do 1928., Umjetničku akademiju u Zagrebu – slikarstvo u klasi Lj. Babića, grafiku kod T. Krizmanića.
1932. godine dobio je stipendiju francuske vlade za postdiplomski studij i nakon toga u Parizu je izradio svoju poznatu grafičku mapu Ljudi sa Seine – 30 linoreza. Kao profesor, osim u Križevcima, radio je još u Vukovaru i Karlovcima. Tijekom Drugog svjetskog rata, 1942. godine, pristupio je partizanskom i komunističkom pokretu. Bio je vijećnik na Drugom zasjedanju AVNOJ-a te Prvom zasjedanju ZAVNOH-a. Posebno se istaknuo u radu kao član redakcije lista Borba te član partizanskog Kluba kulturnih radnika Hrvatske.
U svojim slikama i grafikama najčešće se bavio socijalnim, zavičajnim i ratnim temama. Poznat je autor mnogih slika koje su nastale tehnikom ulja na platnu – naslikao je dva vrijedna portreta Josipa Broza Tita te Vladimira Nazora. Od važnijih djela iz 30-tih, posebno treba izdvojiti slike Sajam u Križevcima, Kalnička simfonija, Saonice, Prehrana te Pijana kočija i Fantazija oronulog zida.
Za vrijeme i nakon rata, u partizanskoj fazi, predstavio se linorezima Mapa U (1943.), Prelaz preko rijeke Neretve (1946), Prijelaz partizana u čamcu (1947) te Noć u Zelengori (1950./51). Izlagao je na mnogim grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te samostalno u Križevcima 1930. godine. Za svoja umjetnička djela bio je višestruko nagrađivan. Bio je član JAZU i napisao je knjigu memoara Ratni dnevnik 1943. koja je izdata 2003. godine. Umro je 11. svibnja 1981. godine u Zagrebu, gdje je i pokopan. Njemu u čast nazvana je jedna križevačka ulica, a njegov lik krasi i jedan od nekoliko murala koji se trenutno izrađuje u centru Grada Križevaca. (zv)
RKŽ