Dogodilo se na današnji dan
Bugs Bunny, odnosno Zekoslav Mrkva ili Duško Dugouško kako je još poznat, prvi se put, u obliku kakvog poznajemo, pojavio 1940. godine. Bugs je jedan od najprepoznatljivijih likova u svijetu, a u početku je, barem što se radnje crtanih filmova tiče, bio gotovo kopija Daffy Ducka. Izgledom je više nalikovao zecu, bio je manji i potpuno bijel, ali sve ostale odlike bile su iste kao i kod današnjeg junaka. Prvi se puta pojavio siv, grickao mrkvu, poljubio Elmera Fudda i izrekao čuveni “Eh, what’s up, Doc?” te 1940. godine u animiranom filmu A Wild Hare kojeg je režirao Tex Avery, a koji je bio nominiran za Oscara. Bugsu je tada nedostajalo jedino ime, a iako su ga svi tvorci i ljubitelji tako zvali, Bugs Bunny je na platnu ‘imenovan’ tek godinu kasnije u crtiću Elmer’s Pet Rabbit koji je režirao Chuck Jones. Još neki od poznatijih naslova u kojima se pojavljuje ovaj junak iz grupe Warner Brothersovih Looney Tunesa su Hiawatha’s Rabbit Hunt (1942.), The Old Grey Hare (1944.), Hillbilly Hare (1950.), What’s Opera, Doc? (1957.) i False Hare (1964.) koji je ujedno bio i zadnji animirani film s Bugsom, napravljen za prikazivanje u kinu. No poznati mrkvojed postao je toliko popularan da jednostavno nije mogao nestati nego se preselio u brojne reklame i naravno na televizijske ekrane gdje je ostao stalna pojava do današnjih dana. Najsjajnije je u nedavnoj povijesti zabljesnuo kada se 1996. pojavio uz rame Michaela Jordana u Space Jamu. U stripovima Bugs nikada nije dobro kotirao, dijelom jer nisu uspjeli prikazati njegove najbolje atribute, a dijelom jer se nitko to nije potrudio napraviti zbog prevelikog uspjeha na malim ekranima. Sva stara izdanja Zekoslava danas se mogu naći remasterirana i prebačena u kvalitetne digitalne formate, nerijetko ga možete sresti u nebrojenim reklamama što potvrđuje njegov planetarni status zvijezde i potpunu implementaciju u gotovo sve svjetske kulture iz kojih se, po svemu sudeći, ne planira povući niti u budućnosti.
Hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik Rade Šerbedžija, dobitnik mnogih priznanja među kojima su tri nagrade na Sterijinom pozorju, Nagrada Vladimir Nazor, Nagrada Dubravko Dujšin, Orlando s Dubrovačkih ljetnih igara i pulska Zlatna arena, osnivač i član kazališta Ullysses koji se pojavio u nebrojenim domaćim i stranim kazališnim i filmskim ulogama, rođen je 1946. godine u Buniću kraj Korenice.