Jeste li znali što se dogodilo na današnji dan?
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske. Smješten je na ušću rijeke Amstel u IJseelmeer. Stariji dijelovi grada ispresjecani su kanalima na kojima su brojne stare građanske kuće. Ima oko 160 kanala koji dijele grad na oko 90 otočića. Po tome se uz njega često veže naziv “Venecija Zapadne Europe”. Naziv “Amsterdam” se prvi put spomije u ispravi od 27. listopada 1275. godine, kada su stanovnici koji su gradili most i branu na rijeci Amstel oslobođeni plaćanja mostarine grofu Florisu V. Isprava spominje stanovnike kao ljude koji žive uz Amestelledamme. Do 1327. godine taj naziv je evoluirao u Aemsterdam koji je tijekom stoljeća postao jedna od najvažnijih svjetskih luka a danas je financijsko i kulturno središte Nizozemske.
Zapadna Florida nekada je bila regija na sjevernoj obali Meksičkog zaljeva, čije su se granice mijenjale tijekom povijesti. U različito vrijeme njome su vladali Francuzi, Španjolci, Britanci i SAD, a kratko je vrijeme funkcionirala kao ‘Republika Zapadna Florida’. Tijekom 17. i 18. stoljeća bila je podijeljena između Španjolske i Francuske. 1763. Britanci su dobili španjolski dio Floride i reorganizirali pokrajinu. Kasnije su Španjolskoj vratili njezin dio ali nisu točno odredili granice, što je potaknulo različite zahtjeve Španjolske, ali i SAD-a. Granica je postavljena 1795. kad je Španjolska pristala da se nalazi na 31. paraleli, što su zahtijevali Amerikanci. Rasprava je ponovno započela kad je Francuska prodala Louisianu SAD-u. Dok su se vodili pregovori, američko stanovništvo se odupiralo španjolskoj vladavini, a nisu ih voljeli ni Britanci, što je dovelo do pobune 1810. i uspostavu Republike Zapadna Florida.Španjolci su izvukli deblji kraj, a 27. listopada 1810. SAD su prisvojile Zapadnu Floridu.
Liga naroda bila je organizacija osnovana kao rezultat Versajskog sporazuma iz 1919. i 1920. godine. Filozofija organizacije predstavljala je drastičan pomak u razmišljanjima a za cilj je imala očuvanje mira i ljudskih prava. Budući da nije imala vlastitu vojnu snagu, zavisila je od velikih sila kako bi se očuvale ekonomske sankcije koje je odredila ili kako bi pružile vojnu pomoć kad je to bilo potrebno. No, to je bilo teško za očekivati jer su takve sankcije mogle naštetiti i samim članicama Lige koja je svoje sjedište na današnji dan 1920. premjestila u Ženevu. Liga nije bila u mogućnosti spriječiti daljni razvoj događaja koji su slijedili, te nije uspjela ispuniti svoju primarnu zadaću a to je spriječiti daljnje ratovanje. Nakon 2. svjetskog rata zamijenili su je Ujedinjeni narodi
Demokratska Republika Kongo je država u središnjoj Africi. Europljani su od 16. stoljeća bili prisutni na obalama te zemlje gdje se obavljala trgovina robljem i slonovačom, a u 19. stoljeću su započeli pohode u unutrašnjost. 1908. zemlja je postala posjed Belgije. Sredinom 1940-ih, afričko se stanovništvo počelo politički organizirati. Na prvim izborima na kojima su sudjelovali i Afrikanci u prvi plan su izbile skupine koje su se zalagale za brzu neovisnost zemlje, koja je i ostvarena 1960. U mjesec dana od osamostaljenja Kongo je potonuo u kaotični sukob etničko-teritorijalnih frakcija koji je trajao do 1965. Zemlja je postala i jedno od bojišta hladnog rata jer su SSSR i zemlje Zapada podupirale sukobljene strane. Razdoblje nestabilnosti okončao je 1965. vojnim udarom general Joseph-Désiré Mobutu. Ustavom iz 1967. dane su široke ovlasti predsjedniku i zemlja je centralizirana. Mobutu je promovirao afrički karakter Konga pa je zemlji 27. listopada 1971. promijenio ime u Zair. Mobutu je tek nakon dva i pol desetljeća dopustio višestranačje, ali ubrzo je postalo jasno da predsjednik ne namjerava dijeliti ovlasti s oporbenim političarima. U drugoj polovici devedesetih sukob Hutua i Tutsija iz susjedne Ruande prelio se u Kongo i 1997. srušio Mobutuov režim.
E.T. je SF film redatelja Stevena Spielberga iz 1982. s Henryjem Thomasom, Robertom MacNaughtonom, Drew Barrymore, Dee Wallace i Peterom Coyoteom u glavnim ulogama. Film govori o Elliottu, usamljenom dječaku koji se sprijateljuje s izvanzemaljcem, zvanim E.T., koji je slučajno završio na Zemlji. Elliott, njegov brat i sestra, pomažu izvanzemaljcu da se vrati kući, skrivajući ga od njihove majke i vlade. Koncept za E.T. nastao je kad je Spielberg stvorio svog izmišljenog prijatelja nakon razvoda svojih roditelja. Kad je objavljen, film je postao veliki hit, skinuvši Ratove zvijezda s prvog mjesta financijski najuspješnijih filmova svih vremena, a na današnji dan 1988. objavljen je kao video kaseta i prodan u 14 milijuna primjeraka. Kritičari su ga ocijenili kao bezvremensku priču o prijateljstvu, a smatra se jednim od najvećih filmova ikad snimljenih. Mnogi su tvrdili kako je izvanzemaljac zapravo Isus.
Na današnji dan 1728. rođen je James Cook, poznati moreplovac i istražitelj, a rođendan dijeli sa slavnim talijanskim skladateljem Niccolom Paganinijem koji je rođen 1782. 1858. rođen je Theodore Roosevelt, američki političar i predsjednik, te dobitnik Nobelove nagrade za mir. Na današnji dan 1932. rođena je Sylvia Plath, slavna američka spisateljica, a 1939. legendarni John Cleese, glumac i komičar najpoznatiji po svojim ulogama u Letećem cirkusu Monty Phytona. Svoj rođendan dijeli s talijanskim redateljem Robertom Benignijem koji je rođen 1952. a dobio je nagradu Oscar za film ‘Život je lijep’. Svoj rođendan danas slave i roker Simon Le Bon(1958.), mlada buntovnica Kelly Osbourne (1984.) i mladi glumac Patric Fugit (zvijezda filma Almost Famoust).
Izvor: metroportal.hr