Jesu li sve masti loše?

Lipidi su organske molekule koje možemo podijeliti u masti, ulja, voskove i steroide. Iako se o mastima i uljima govori kao o jednim od najvećih zločinaca i uzroka bolesti u svijetu hrane, realnost je puno drugačija. Lipidi nam daju mnoge koristi poput izvora energije, izolatora topline i vode te izgradnje membrane naših stanica od kojih smo sačinjeni.
Sastavne građevne jedinice lipida su trigliceridi koji nastaju kada se spoje tri molekule masnih kiselina i jedna molekula glicerola. Masne kiseline su te koje odlučuju o građi i funkciji lipida koji će nastati povezivanjem triglicerida.

One mogu biti zasićene i nezasićene što je ovisno o broju kemijskih veza između ugljikovih atoma. Nezasićene možemo podjeliti na cis i trans masti. Kemijski one sadrže iste atome, no razlikuju se po mjestu gdje je vodik vezan za ugljik. Takva mala razlika ima ogroman utjecaj na građu cijele molekule što omogućuje široku uporabu cis i trans masti.
Cis masti su prirodne, možemo ih naći u prirodi te su uglavnom u tekućem stanju. Za razliku od njih, trans masti se proizvode kako bi se od njih dobile umjetne tvari poput čvrstih masti te margarina iz ulja povrća. Mogu se naći u prirodi, no to je vrlo rijetko.

Najčešće nastaju kod proizvodnje hrane koja sadrži ulja u procesu hidrogenacije. Razlog iz kojeg se takva hrana proizvodi je što ima dulje trajanje te se sporije kvari od obične hrane. Još jedan način nastajanja trans masti je prženjem i pečenjem biljnih ulja, stoga treba biti oprezan kod biranja ulja za kulinarske potrebe.
One su povezane s mnogim bolestima, od srčanog i moždanog udara do problema s kožom poput upaljenih akni. Trans masti povećavaju LDL (loš koleserol) koji se nakuplja na stijenkama žila i uzrokuje krvne ugruške, a smanjuje HDL (dobar kolesterol) koji je zaslužan za kupljenje viška kolesterola i vraćanje njega u jetru.
Danas u svijetu postoje mnoge države koje su zabranile, ili barem ograničile unos trans masti u hranu što govori mnogo o njihovom učinku na ljudski organizam.
(E.B.)