Zanimljive činjenice o svemiru

Svemir je apstraktan pojam koji svakome stvara drugačiju sliku u glavi. Jedni će zamisliti Sunčev sustav, drugi ogronu crnu kuglu ispunjenu hrpom zvijezda, planeta i kometa, a treći će pred sobom vidjeti brojeve i formule gravitacije, crnih rupa i teorije relativnosti. Što je točno svemir i koliko je velik ustvari nitko ne zna.

Postoje mnoge teorije i hipoteze kojeg je oblika i veličine, no to su jednostavno previše veliki brojevi da bi ih ljudski mozak mogao zamisliti te sukladno tome dokazati. Ipak, neke stvari jesu dokazane, a i dalje se čine kao znanstvena fikcija.
Dan na Veneri traje dulje nego jedna godina. Da bi Venera okružila Sunce po orbiti treba joj 224.7 Zemljinih dana (224.7 x 24 sata), dok joj treba 243 Zemljina dana (243 x 24 sata) da bi se okrenula oko svoje osi, odnosno da prođe jedan dan na Veneri.
U zvijezdu Sunce može stati milijun planeta Zemlje. Sunce je najveće tijelo u Sunčevu sustavu te zauzima čak 99.8% ukupne mase sustava sa svojih 1.989 x 1030 kilograma. Za uporedbu, Zemlja teži 330 000 puta manje.
Kada bismo odmotali cijeli genom jedne osobe, DNA bi se rastegnuo 34 milijarde milja, što znači da bi 6 puta došao do Pluta i natrag.
55 Cancri e je planet koji je prekirven dijamantima. To je egzoplanet koji kruži oko zvijezde 55 Cancri te je duplo veći od Zemlje. Trećinu planeta čini ugljik koji je vjerojatno pod visokom temepraturom i tlakom napravljen u dijamante.
Službeno, svemir započinje od zamišljene linije koja je od Zemlje udaljena samo 100 kilometara. To znači da kada biste mogli autom voziti vertikalno prema gore, bili biste u svemiru za manje od jednog sata.
U Velikom prasku koji se dogodio prije 13.7 milijarde godine, nastali su atomi, najviše vodikovi koji su sastavni dijelovi našeg tijela. U supernovama, odnosno eksplozijama zvijezda, oslobađaju se atomi koji padaju na Zemlju te nakon nekog vremena postaju dijelovi našeg gena. U teroiji, to znači da su dijelovi nas nastali od zvijezda.
(E.B.)