Gradski muzej Križevci, Privatna zbirka iz Zagreba i Zbirka Vrga iz Petrinje organizirali su otvorenje izložbe “Zemlja” povodom 90. obljetnice osnutka Grupe “Zemlja” 1929. – 1935.

Grupa Zemlja jedinstvena je pojava u cjelokupnoj nacionalnoj modernoj umjetnosti – organizirana umjetnička mreža koja je težila promjeni dominantnih društvenih vrijednosti tako što će uspostaviti nove jasne umjetničke strategije kao produkt kolektivnog djelovanja. 

Uvodno se prisutnima obratila ravnateljica Gradskog muzeja Križevci Tea Hatadi koja je poželjela dobrodošlicu posjetiteljima izložbe te gostu Borisu Vrgi iz Petrinje, velikom ljubitelju i poznavatelju Grupe “Zemlja”. “U četvrtak je u Zagrebu u Galeriji “Klovićevi dvori”, otvorena izložba “Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.-1935.” autora Petra Preloga, kojom se obilježava 90 godina od osnutka Udruženja umjetnika Zemlja – jedne od ključnih hrvatskih umjetničkih skupina međuratnog razdoblja, no ova naša današnja izložba nije ništa manje vrijedna.” – poručila je Tea Hatadi. 

Zatim je gost Boris Vrga preuzeo glavnu riječ i objasnio da su članovi ove grupe nastojali likovno opismeniti najsiromašnije slojeve društva i izmijeniti profil publike koju je do tada činio isključivo građanski društveni sloj. “Izložba donosi reprezentativan presjek djelovanja protagonista Zemlje – od Krste Hegedušića kao ideologa, pokretača i autora Zemljina programa te Drage Iblera kao autora manifesta i predsjednika toga udruženja do brojnih drugih poput Juneka, Tabakovića, Postružnika, Detonija, Tiljka, Mujadžića, Galića, Gomboša, Kauzlarića, Planića, Križića, arhitekata Radne grupe Zagreb i mnogih drugih. U fundusu Likovne galerije križevačkog Gradskog muzeja čuvaju se neka od važnijih djela s naglaskom na razdoblje kraja dvadesetih i početka tridesetih godina 20. stoljeća, odnosno njegove protozemljaške faze, kada su nastale brojne slike s prikazom Križevaca i okolnog krajolika kao što su npr. Sajam u Križevcima, Jazz (tri muzičara), Medvjed u Gornjem gradu i druga, no za potpunije predstavljanje opusa istaknutog umjetnika bilo je potrebno posuditi veći broj slika od drugih vlasnika. Premda u njegovu opusu prepoznajemo tako raznorodne sastojke kao što su realistička opservacija i strukturalna kompozicija, odnosno maštovita deformacija i harmonična organizacija, neosporno je da nalazimo i organske prijelaze iz jedne opcije u drugu, jasno je da razlozi novih okušavanja pretpostavljaju iscrpljenje onih prethodnih, a potreba dograđivanja usklađena je sa širinom stečenih iskustava.  U ovoj likovnoj umjetnosti u centar promišljanja smješten je niži sloj seljaka, radničkih obitelji pogođenih ekonomskom krizom i glađu, djece u poljima, okruženima sijenom, koritima blata i zapregama sa stokom. Simplificiranim likovnim izrazom, život i položaj onih kojima do tada u umjetnosti nije bilo mjesta gotovo se revolucionarno stavlja u fokus. Ono što je danas ostalo od “Zemlje” su samo ideje, no ostalo je i ovo što vidimo ovdje, a to su djela koja nam svjedoče o humanističkom nastojanju i plemenitom nadahnuću da se stvori bolji život za sve, a ne samo za neke.  Izuzetno sam sretan i jako mi je drago da mogu danas prisustvovati na ovoj velikoj izložbi i uživati u vašoj pozornosti” – izjavio je Boris Vrga. 

Gradonačelnik Grada Križevaca Mario Rajn svim prisutnima poželio je dobrodošlicu na ovu veliku izložbu, te kazao kako je izuzetno ponosan na činjenicu da imamo prilike biti domaćin ovoj izložbi.
“Naša nastojanja su da oživimo društvenu scenu i da pokažemo našoj mladeži sve ono što je prisutno u našoj građanskoj svijesti i povijesti, a tu je i primjer gdje je istaknut naš sugrađanin Marijan Detoni što me čini izrazito ponosnim i radosnim”.- izjavio je gradonačelnik Grada Križevaca Mario Rajn. Nakon zahvale gostu Borisu Vrgi te ravnateljici Gradskog muzeja Križevci, proglasio je izložbu otvorenom. 

Na izložbi su posjetitelji mogli vidjeti 59 djela iz spomenutih zbirki od toga 12 djela iz fundusa Gradskog muzeja Križevci. Četiri slike Marijana Detonija i osam crteža Ede Kovačevića. Katalog i izložba realizirani su uz potporu Grada Križevaca i donacijama kolekcionara. Izložba ostaje otvorena do 10. siječnja 2020.g. 

šv/radiokrizevci.hr