Slovenci snimili partizanski film
Za razliku od drugih zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija koja je uvijek bila ekonomski i društveno razvijenija, dokazala je to još jednim svojim primjerom. Ovoga puta riječ je o kinematografiji, odnosno snimanju filmu pod nazivom ‘Preboj’ (Proboj) čija se radnja odvija u Sloveniji tijekom Drugog svjetskog rata, a glavni akteri su slovenski partizani. U tom antifašističkom filmu, prvom takvog žanra nakon raspada SFRJ, ekranizirana je znamenita borba na planini Menini u kojoj se 500 partizana u teškim zimskim uvjetima početkom 1945. godine, suprotstavilo njemačkim vojnicima kojih je tada brojilo 12 hiljada. Bila je to ogorčena borba na život i smrt koja je na kraju završila partizanskim probojom njemačkog obruča i kasnijim uspješnom pobjedom nad nacističkim okupatorima i njegovim domaćim slugama u tadašnjoj Jugoslaviji. Film je prije nekoliko tjedana i premijerno prikazan u slovenskim kinima, a većinom mlađa publika ga je iznimno dobro prihvatila. Nisu izostali ni javni prigovori iz desničarskih krugova u kojima su prednjačili pojedini mediji, no sve je bilo zanemarivo i nije izazvalo veliku pažnju slovenske javnosti. U samom filmu zapažene su uloge odigrali i dva hrvatska glumaca iz Pule dok je veliku pomoć kod snimanja pružio je Franc Sever Franta, legendarni partizanski borac i komandant jedinice koje se sukobila u spomenutoj povijesnoj bitci. Sever je bio i na premijernom prikazivanju filma, a o samom filmu nešto više reko je njegov režiser Dejan Babosek. – Zaintrigirala me priča o preživljavanju u nenormalnim uvjetima. Na jednoj strani imaš grupu partizana na 1.500 metara nadmorske visine, snijeg, zima, glad, nema dovoljno municije, odjeće, a na drugoj je moćni njemački stroj. Fasciniralo me da u takvoj situaciji pobjedu odnose partizani. Prije svega me zanimala ta priča o humanosti. Ne bježim od toga da je ovo partizanski film, ali je važna priča, ta drama. Cijela Europa i svijet snima takve filmove, bilo da je riječ o čisto vojnim ili dramskim djelima koja se bave holokaustom. Na našem je području to jako rijetko. Nisam još gledao “Dnevnik Diane Budisavljević”, ali mi je jako fascinantno da je takav film uopće napravljen. I sam sam imao ideju snimiti nešto slično sa Slovencima koji su spašavali Židove, no nisam dobio novac na natječaju. Valjda su te političke struje toliko ograničavajuće, ne samo u Sloveniji, nego i u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Kao da se svi žele distancirati od prijašnjeg sistema. Doduše, države koje sam nabrojao nose ožiljke od posljednjeg rata koji je na filmskim platnima izbio u prvi plan. S druge strane, istina je i da niti jedna od država bivše Jugoslavije nema velike budžete za snimanje filmova, a povijesni filmovi, u koje spadaju i partizanski, nisu jeftini. Moguće je i da nitko nema ambicije snimati ih ili takvi projekti ne prolaze na natječajima. Čuo sam da se svojedobno u Sloveniji namjeravao snimati film o bici na Pohorju, ali je odbijeno financiranje projekta. Nekoliko godina unazad snimljen je, recimo, slovensko-austrijski film “Gozdovi so še vedno zeleni” (Šume su još uvijek zelene) o Prvom svjetskom ratu, koji je režirao Marko Naberšnik, a koji je uglavnom financirala Austrija. – rekao je Babosek. Istaknuo je je još kako film u Sloveniji nitko nije pokušao zabraniti te kako je slovenska država podržala taj značajan projekt usprkos javnim medijskim istupima desnice. – Čini mi se kao da nas povijest ništa ne uči. Grozno je da se opet pojavljuju neke fašističke ideologije koje postaju politički mainstream. Uostalom, neke vlade u Europi su krajnje desne i propagiraju iste stvari koje su se promovirale prije Drugog svjetskog rata. Tu su i razočarani ljudi koji su dotaknuli socijalno dno, što predstavlja dobar temelj za rast krajnjih ideologija koje ljude zavedu populizmom i traženjem dežurnih krivaca. – objasnio je Babosek. Ovim filmom, za razliku od Hrvatske i drugih okolnih zemalja kod kojih je na dijelu povijesni revizionizam i rehabilitacija fašističkih ideja. Slovenija je pokazala da prati moderne filmske trandove u svijetu u kojima je itekako zastupljen antifašistički žanr. (zv)
