Deset stvari koje niste znali o Božiću

Suprotno vjerovanju, Biblija ne navodi točan datum Isusova rođenja. Štoviše, većina povjesničara vjeruje da je rođen u proljeće što bi također imalo smisla u kontekstu nekih drugih detalja navedenih u Bibliji (pastiri koji čuvaju stoku). Međutim, u četvrtom stoljeću, kada je katolička crkva prepoznala Isusovo rođenje kao blagdan, papa Julije I. izabrao je 25. prosinca, a datum se poklapa s poganskim festivalom Saturnalije koji je poslužio kao model.

Pet mjeseci nakon početka Prvog svjetskog rata, vojnici na Zapadnoj fronti na Božić su odlučili napraviti pauzu od ratovanja i zapjevali božićne pjesme. Idućeg jutra, njemački vojnici izašli su iz rovova i s britanskim vojnicima razmijenili cigarete. Događaj je kasnije nazvan “Božićno primirje”.

Od 1659. do 1681. Božić je u Bostonu bio zabranjen, a oni koji su ga odlučili proslaviti platili su kaznu od pet šilinga. Štoviše, blagdan nije imao apsolutno nikakvo značenje u Americi pa je i Kongres prvu sjednicu sazvao upravo na Božić 1789.

Djed Božićnjak koji uokolo leti na sanjkama ideja je Washingtona Irvinga koji je to prvi puta spomenuo 1819. u seriji kratkih priča “The Sketch Book of Geoffrey Crayon”. U jednoj od priča opisuje se san u kojem sv. Nikola nebom leti u kolima, a priča je postala toliko popularna da je probudila novi interes za božićnim pričama i inspirirala Charlesa Dickensa koji je napisao “Božićnu priču”.

Rudolph, irvas crvenog nosa ne dolazi iz priče niti iz narodne predaje već reklame i djelo je Roberta L. Maya koji ga je prvi put stvorio 1939. kako bi namamio kupce u jednu robnu kuću.

1965. dva astronauta na povratku kući, javili su kako su ugledali neidentificirani objekt. Ekipa u Cape Canaveralu bila je nestrpljiva čekajući da im odgovore o čemu se radi, a odjednom su začuli praporce i zvuk pjesme “Jingle Bells” na harmonici. Naravno, bila je riječ o šali dvojice astronauta, a harmonika i zvončići i danas su izloženi u muzeju National Museum of Space & Aeronautics u Washingtonu.

Prema starim keltskim vjerovanjima, imela ima magične moći. Zacjeljuje rane, povećava plodnost, donosi sreći i tjera zle duhove, a tradicija ljubljenja ispod imele dolazi iz viktorijanske ere.

I prije dolaska kršćanstva, Nijemci su ukrašavali jelke kako bi na neki način uljepšali mračne dane zimskog solsticija. Prvo “božićno drvce” pojavilo se u Strasbourgu u 17. stoljeću, a tradicija se proširila diljem svijeta.

Prvi prikaz Isusova rođenja ili Jaslice, nastale su 1224. nakon što je sv. Franjo Asiški prikazao Isusovo rođenje kako bi svojim sljedbenicima objasnio značenje blagdana. Tijekom prvog prikaza, jaslice su korištene i kao oltar za božićnu misu.

Božićna tradicija razlikuje se od kulture do kulture. Finci na Božić posjećuju saune, Portugalci imaju gozbe za žive i mrtve, Grci “vjeruju” da zli duhovi “kallikantzeri” divljaju svih 12 dana Božića i darove ne razmjenjuju od prvog siječnja. Zbog zemljopisnog položaja, Novozelanđani i Australci Božić slave uz roštilj na plažama, a Španjolci održavaju najveću lutriju.

Izvor: ezadar.hr, Foto: pixabay.com