Hotelijeri u prosincu zbog Adventa očekuju određeni promet

Zagrebački hoteli i drugi otvoreni u Hrvatskoj u prosincu očekuju određenu posjetu zbog Adventa, skupova i Nove godine, za što imaju dobre najave s domaćeg i stranih tržišta, no s obzirom na nastavak pandemije ovogodišnji promet će zaostajati za oko 40 posto za 2019., kaže predsjednica Udruge hotelijera HGK Josipa Jutt Ferlan.

“S obzirom na pandemijske okolnosti teško je bilo što prognozirati, ali recimo da bi se krajem 2022. moglo očekivati povratak hotelijera na razine 2019., a i to samo ako se ne poremete trendovi i smiri ili i prođe situacija s koronavirusom”, kaže Jutt Ferlan u razgovoru za Hinu uoči kongresa hotelijera koji će u ponedjeljak, 6. prosinca raspraviti rezultate sezone, trendove, probleme i izazove za dalje.

Zadovoljni najavama za prosinac

Kada je riječ o prosincu, Jutt Ferlan – koja je i direktorica Hiltonovih hotela u Zagrebu, naglašava da ove godine, s obzirom na isto vrijeme 2020., kada je prijetio novi lockdown i radilo se malo, hotelijeri mogu biti zadovoljni, jer imaju dobrih najava za prosinac, posebice za vikende i od domaćih i stranih gostiju koji planiraju doći u Zagreb i Hrvatsku.

“Po upitima koji dolaze vidimo da postoji zanimanje za zagrebački Advent, to nas svi pitaju, pa smo odlučili i sami prvi puta organizirati svoj Advent oko zagrebačkog hotela Garden Inn Hilton, koji je otvoren i za goste i za građane. Slično rade i u nekim drugim hotelima, samostalno ili u partnerstvu s nekim, što je način da se poslovanje krajem godine poboljša i lakše uđe u novu godinu”, kaže Jutt Ferlan.

Iznosi da su u ljetos hoteli u Zagrebu relativno dobro radili, jer, kako kaže, “kada Jadran radi dobro, radi i Zagreb”, ali da ukupno još nisu na brojevima iz 2019., odnosno da bi, iako ne znaju što će se još događati do kraja ove godine, otprilike mogli biti na oko 40 posto pada u odnosu na 2019. godinu.

Iza Nove godine slijede siječanj i veljača, koji i inače slove za ‘tihe mjesece’, a ukupno ne misli da će 2022. donijeti neki povratak na staro, jer se i gosti i tržišta prilagođavaju življenju s pandemijom, covid-potvrdama i drugim mjerama.

Covid-potvrde 

“Činjenica je da su se mnoge djelatnosti, pa i organizatori događanja oslonili na covid potvrde i cijepljenje kao mjere protiv pandemije i povratak života, a ima i dosta firmi koje su ih uvele kao obvezu i uz to organiziraju manje poslovne skupove, sastanke i slično, što hotelijerima donosi posla”, kaže ta direktorica.

Pritom naglašava da nitko ne želi da se u u hotelima dogodi bilo kakva eskalacija zaraza ili slično, ali i da su covid potvrde postale normalne i uvedene već odavno u mnogim zemljama Europe i za hotele i kafiće.

U Hrvatskoj se to još ne traži i nije pravilo, ali smatra da će se relativno brzo i oko toga morati donijeti odluka, jer to gosti, pogotovo strani, pitaju, i već se događa da oni koji dolaze izvana pitaju zašto hotelijeri u Hrvatskoj ili u toplicama primjerice ne traže covid potvrde i može se boraviti bez njih.

“Ako sve nama konkurentske zemlje to uvedu onda naš “safe stay..” neće imati toliko više smisla, a znamo da hrvatski turizam živi većinom od stranaca i oko tog pitanja će trebati dobro promisliti što i kada učiniti”, poručuje Jutt Ferlan.

Mjere očuvanja radnih mjesta omogućile da se hoteli ne zatvore

U pandemiji su za sve u sektoru bile važne mjere za očuvanje radnih mjesta, koje su, naglašava, omogućile da se hoteli ne zatvore potpuno tijekom prošle i dijela ove godine, ali i da se radnici zadrže, jer kad jednom dobiju otkaz teško će se ponovo vratiti, nego se okreću traženju novih poslova.

O poslovanju Hilton hotela u Zagrebu, pa i ukupno u Hrvatskoj, kaže da su svi manje-više racionalizirali poslovanje, i nitko ne može reći da je radio s nekom dobiti jer se radilo manje, a teško je i prognozirati kada će se situacija poboljšati i prijeći na pozitivne stavke.

“Cijene se u Hiltonovim, pa i drugim zagrebačkim i hotelima na kontinentu nisu povećavale, za razliku od hotela na Jadranu, ali oni su to mogli zbog velike potražne ovog ljeta, a donekle i morali jer su radili dva do dva i pol mjeseca. Mi ipak radimo cijelu godinu i tome također prilagođavamo politiku cijena”, napominje Jutt Ferlan.

Sinergija koja je u turističkom sektoru postojala do sada, posebice u pandemiji, mora se nastaviti, a misli i da su sada svi definitivno shvatili i naučili da Hrvatska živi od turizma, da je jako dragocjen za ekonomiju i zemlju i da se ne smije dozvoliti da tu izgubimo.

Radna snaga ključna, a najveći izazov animirati i zadržati mlade u turizmu

Ono na čemu treba najviše i intenzivno raditi je radna snaga za turizam, u čemu je najveći izazov svima zadržati mlade i animirati ih i privući da rade u sektoru.

“Važno je shvatiti da će se jako teško doći do domaćih radnika za rad u nekim servisnim poslovima, toga više nema, pri čemu nije ni stvar u plaćama, jer kod nas za te poslove dobivaju oko 6.500 do 7.000 kuna, i to više nisu male plaće, pogotovo kada se usporede s drugima u Hrvatskoj, pa i onima za doktore i druge. Veliki hotelijeru su već odavno povećali plaće radnicima, ali i dalje teško nalaze radnike u zemlji, a to će i dalje biti teško ako se ne shvati i ne promovira strukovno obrazovanje među mladima kao temelj svega, i ako se mladi ne obrazuju za ta zanimanja”, upozorava ta direktorica.

U svemu tome mora se biti svjestan i da smo zemlja (još) u tranziciji i da više ne možemo tako lako naći servisno osoblje (sobari/ce, spremači/ce, kuhari/ce i slične), jer im se otvorilo tržište rada u EU, a od iduće godine i Švicarska, pa uvoz radne snage drži i neminovnim, pri čemu smatra da uopće nije bitno od kuda, jer će se to morati učiniti.

No, nada se da će se administracija u tome ubrzati i da se dozvole za strane radnike neće morati čekati dugo kada se podnese zahtjev, što je ljetos bila situacija.

Jedno od rješenja za problem radne snage u turizmu, za koje kaže da može biti i jedno od dugoročno uspješnijih, je zapošljavanje mladih, posebice studenata, koje smatra za to treba i dodatno motivirati i omogućiti im praksu u hotelima i drugim objektima kako bi konkretno vidjeli kakvi su ti poslovni i procesi.

“Za vrijeme Adventa Hilton je u Zagrebu zaposlio 15 studenata s više fakulteta koji imaju turističko-ugostiteljske programe, i za to smo ciljano proveli natječaj na koji je odaziv bio odličan. Neki od njih koji nisu iz Zagreba i spavaju u hotelu, nešto će zaraditi, a i dobiti potvrdu o praksi. To radimo u Hiltonovim hotelima u Zagrebu stalno, pa primjerice šefica recepcije je prvo bila na praksi. To bi bila poruka i drugim hotelijerima i sektoru da ne čekaju da im se mladi jave nego da se bave njima i oni i sustav strukovnog obrazovanja od srednje škole na dalje, da im se pokazuju i priča sve ono što taj posao čini privlačnim, a ne da samo slušaju o lošim stranama”, zaključila je Jutt Ferlan.

Im/radiokrizevci.hr

Foto: pixabay

Izvor: n1