Dogodilo se na današnji dan – 3. ožujka
Francuska i Velika Britanija 1856. godine objavom rata Kini započele su Drugi opijumski rat tijekom kojega se europskim, a poglavito engleskim trgovcima, pokušalo osigurati nesmetan izvoz opijuma i maka iz kineskih provincija.
Ruski car Aleksandar II. potpisao je tzv. Emanciopacijski manifest, jednu od najvažnijih liberalnih reformi kojom je dio ruskih sluga i kmetova oslobođen sužanjstva, a Rusija odmaknuta korak dalje od starog feudalnog sustava.
U pariškoj Operi Comique 1875. godine premijerno je izvedena opera Georgesa Bizeta, poznata Carmen.
Mirom u San Stefanu 1878. godine završen je Rusko-turski rat, a Bugarska je postala samostalna kneževina u sklopu Otomanskog carstva.
J.D. Rockefeller Jr., sin i nasljednik milijardera J.D. Rockefellera, vlasnika Standard Oila, 1910. godine povukao se iz poslovnog svijeta koji je izgradio njegov otac kako bi se u potpunosti mogao posvetiti filantropiji. Ubrzo nakon toga, 1913. godine, izabran je za predsjednika Rockefeller Foundationa čiji je rad dramatično proširio.
U 1915. godine osnovana je NACA (National Advisory Committee for Aeronautics), predhodnica NASA-e.
Rusija je 1918. godine s Centralnim silama potpisala Mir u Brest-Litovsku i izišla iz I. svjetskog rata.
Prvi broj kultnog američkog tjednika TIME izašao je 1923. godine. Pokrenut od strane Britona Haddena i Henryja Lucea, Time, koji je ponekad definiran kao akronim za The International Magazine of Events, bio je prvi tjedni magazin pokrenut u SAD-u, a uskoro je počeo izlaziti i u drugim dijelovima svijeta.
Italija je 1924. godine aneksirala Slobodnu državu Rijeku, stvorenu 1920. godine. Vlada malene fiumanske države nije priznala Rimski ugovor potpisan između Kraljevine SHS i Kraljevine Italije te je još neko vrijeme nastavila svoj rad u izgnanstvu.
U Saudijskoj Arabiji 1938. godine otkrivena su ležišta nafte. Danas se procjenjuje kako saudijska naftna polja čine oko 24 posto ukupnih svjetskih zaliha ‘crnog zlata’.
NASA je 1969. godine lansirala misiju Apollo 9 kako bi izvršila testiranje lunarnog modula koji će biti korišten u prvom ljudskom letu na Mjesec.
Belgijski pivar Interbrew spojio se 2004. godine s brazilskim rivalom AmBev-om u ugovoru vrijednom 11.2 milijarde dolara. Time je stvoren InBev, najveći svjetski proizvođač pive.
Američki pustolov Steve Fossett 2005. godine postao je prvi čovjek koji je bez zaustavljanja i uzimanja goriva samostalno avionom obletio cijelu zemaljsku kuglu.
Hrvatski protestantski teolog, povjesničar i filolog Matija Vlačić Ilirik, autor Crkvene povijesti, poznate i pod naslovom Magdeburške centurije, te Ključ Svetog Pisma, rođen je u Labinu 1520. godine. Jamsetji Tata, pionir indijske industrijalizacije i osnivač tvrtke koja je danas poznata kao Tata Group, proizvođači najjeftinijeg svjetskog automobila Tata Nano, rođen je 1839. godine u Navsariju u južnom Gujaratu. Američki fizičar i izumitelj škotskog porijekla Alexander Graham Bell, jedan od najpoznatijih inovatora u povijesti, rođen je u Edinburghu 1847. godine. Američka filmska glumica Jean Harlow, pravog imena Harlean Carpenter, prva holivudska ‘platinasta plavuša’, nadimak koji je dobila po istoimenom filmu u kojem je igrala glavnu ulogu, rođena je u Kansas Cityju 1911. godine. Američki glumac Barney Martin, zapamćen po mnogim ulogama u mjuziklima, ali najpoznatiji po ulozi Mortyja Seinfelda, oca Jerryja Seinfelda u istoimenoj seriji, rođen je u njujorkškom Queensu 1923. godine. Gloria Hendry, američka glumica koja je debitirala u For Love of Ivy, Sidneya Poitiera, a zapamćena je i kao prva Bondova atamnoputa djevojka, rođena je 1949. godine. Brazilski nogometaš i nogometni trener Zico, pravog imena Arthur Antunes Coimbra često zvan i ‘bijeli Pelé ‘, jedan od najboljih driblera ikada, rođen je 1953. godine u Rio de Janeirou. Američka glumica Jessica Biel, zapamćena po ulogama u filmovima The Texas Chainsaw Massacre i The Illusionist, rođena je 1982. godine u Elyju u Minnesoti.
Izvor: metro-portal.hr