Znanstvenici i stručnjaci uputili primjedbe na prijedlog Zakona o predškolskom odgoju

Znanstvenici i stručnjaci u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uputili su Vladi i Saboru RH primjedbe na “finalni” prijedlog Zakona o predškolskom odgoju.

Njihovo priopćenje prenosimo u cjelosti:

Vlada RH na svojoj sjednici održanoj 2. prosinca 2021. godine prihvatila je i u daljnju proceduru uputila konačnu verziju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (u daljnjem tekstu Zakon).

Uvidom u prihvaćeni tekst, vidljivo je da predlagatelj gotovo uopće nije uvažio prijedloge upućene od strane stručne i znanstvene zajednice koji su pristigli u postupku javnog savjetovanja. Iz tog razloga držimo svojom obvezom da kao znanstvenici koji djeluju u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (dalje RPOO), izrazimo svoje neslaganje s takvim odnosom prema struci i znanosti u kojem se institut javnog savjetovanja koristi kao pokriće za donošenje propisa koji za cjelokupnu djelatnost predstavlja korak nazad.

Odgovorno tvrdimo da prijedlog zakonskih rješenja nije u skladu s temeljnim europskim dokumentima, kojih je RH potpisnica, a kojima se RPOO određuje kao pravo svakog djeteta na pristup kvalitetnom RPOO i ulozi koju ima u postavljanju čvrstih temelja za cjeloživotno učenje te dobrobiti i razvoja djeteta.

Europski parlament pozvao je države članice da poboljšaju kvalitetu i omoguće širu dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te da pristupe rješavanju problema nedostatne infrastrukture kojom se nude kvalitetne i dostupne usluge RPOO. Republika Hrvatska reagirala je na poziv donošenjem prijedloga Zakona u kojem problem dostupnosti rješava snižavanjem dostignute kvalitete nacionalnog sustava iako je znano da samo visokokvalitetne usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja funkcioniraju kao razvojna pretpostavka.

Takvu ocjenu temeljimo na usporednoj analizi predloženih zakonskih rješenja s ključnim europskim dokumentima, posebno s Načelima okvira za kvalitetu u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

Ni u jednoj od pet dimenzija kvalitete (pristupu, osoblju, kurikulumu, praćenju i vrednovanju te upravljanju i financiranju) novo zakonsko rješenje nije donijelo bolja rješenja od postojećih. Dapače, mnoga od predloženih lošija su u odnosu na aktualne propise, narušavaju postojeću kvalitetu, nisu usmjerena na dobrobit djece, a posredno i dugoročno ni društva u cjelini.

Ističemo odredbe koje su osobito zabrinjavajuće:

• Intervencije u proces izmjena Državnog pedagoškog standarda, dokumenta kojeg donosi Sabor RH, temeljem odluke nadležnog ministra. Opravdana je bojazan da će se ukupnost uvjeta rada dječjih vrtića, posebno u pogledu mjerila za broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama koristiti kao alat za veći obuhvat djece povećavanjem njihovog broja bez obzira na prostorne i kadrovske uvjete.

• Odredbe vezane za kurikulum nestručne su suštinski i terminološki te unazađuju aktualni službeni dokument – Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015). Razvoj djece je specifičan i individualiziran proces, a kurikulum slijedi interese djece te ispunjava jedinstvene potrebe i potencijale svakog pojedinog djeteta. Zato ishodi mogu biti naznačeni samo kao dobrobit djece, a ne kao normativne kategorije.

• Odredbe vezane uz mogućnost zapošljavanja na neodređeno vrijeme i učitelja primarnog obrazovanja i mogućnost stjecanja kvalifikacije sveučilišnog prvostupnika temeljem dodatnih kompetencija. Obrazloženje predlagatelja da se radi o osiguravanju potrebnih stručnih kadrova pokazuje duboko nepoznavanje i omalovažavanje odgajateljske profesije. Držimo da je predloženi dokument daleko od pretpostavke za razvoj kvalitete RPOO u svim aspektima. Prijedlog nije utemeljen na suvremenim znanstvenim i stručnih spoznajama o razvojnim kapacitetima djece rane i predškolske dobi, nije usklađen s važnim dokumentima u europskom obrazovnom prostoru, i u konačnici, s dostignutom razinom nacionalne teorije i prakse RPOO koja je prepoznata i priznata u međunarodnom okružju unutar EU ali i šire.

Podsjećamo na činjenicu da je za uspješno provođenje razvojnih politika izrazito važno da svi relevantni dionici i profesionalci budu uključeni u kreiranje temeljnog propisa kako bi razvili osjećaj odgovornosti za njega. MZO kao ključni nositelj obrazovne politike i predlagatelj Zakona imalo je priliku poslušati preporuke stručnjaka, ali to nije učinilo. Umjesto toga, odabralo je djelovati u okviru dosadašnjih praksi predlaganjem kratkoročnih i parcijalnih izmjena kroz koje je gotovo nemoguće anticipirati dugoročno poželjne zakonske promjene u djelatnosti na koju se odnosi. Ovakvi postupci ostavljaju dojam ne strateškog i nesustavnog upravljanja ključnim politikama za daljnji razvoj djelatnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, što posljedično dovodi do slabljenja povjerenja u obrazovnu politiku i odgoj i obrazovanje u cijelosti.

Iz tih razloga, mi, znanstvenici i stručnjaci koji djelujemo u ovom dijelu odgojno-obrazovnog sustava ne podržavamo donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i očekujemo od predlagatelja zakonsku regulativu koja će primjereno pratiti, podržavati i nastaviti afirmirati rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a nikako unazaditi do sada postignuto, stoji u priopćenju. 

Foto: pixabay