Dogodilo se na današnji dan

Fletcher Christian pokrenuo je 1789. godine vjerojatno najpoznatiju pobunu u povijesti pomorstva, onu na britanskom brodu Bounty. Brok Kraljevske ratne mornarice bio je na petomjesečnoj misiji na Tahitiju s ciljem sakupljanja biljaka kruhovca, a tijekom boravka na otoku nekoliko mornara započelo je veze s domorodačkim ženama i uspostavilo vrlo dobre odnose s lokalnim stanovništvom. Nedugo nakon što je brod krenuo natrag u Englesku prvi časnik Fletcher Christian je s još 18 od ukupno 42 mornara, tijekom noći zarobio kapetana Williama Bligha i njemu vjeran dio posate, te ih ostavio na pučini u 7 metara dugom čamcu za spašavanje oko 55 kilometara od najbližeg otoka. Kapetan se s mornarima začudo spasio i preživio putovanje u Timor odakle se vratio u Englesku i prijavio slučaj pobune nakon čega je u potragu za otetim brodom i odmetnutom posadom krenula ekspedicija koja ih je većinu stigla, a trojicu i osudila na smrt. No, devet pobunjenika uspjelo je s nekoliko lokalnih muškaraca i žena pobjeći na Bountyu, koji je kasnije spaljen kako bi se prikrilo njihovo skrovište na malom otoku Pitcairnu gdje su osnovali koloniju koja i danas postoji.

Stupanjem na snagu sporazuma iz San Francisca Japan je 1952. godine još jednom postao nezavisna država. Nakon kapitulacije 14. kolovoza 1945., što je označilo kraja 2. svjetskog rata, Japan je okupiran od strane savezničkih snaga, poglavito SAD-a, a vrhovnim zapovjednikom okupacijskih snaga proglašen je general Douglas MacArthur. Iako su tijekom skoro sedmogodišnje okupacije Japana postignut napredak zemlje koja je demilitarizirana, obnovljena i demokratizirana, često se zanemaruju negativne posljedice tog čina. Tako su se primjerice nakon kapitulacije zaredala brojna pristrana suđenja navodnim ratnim zločincima, silovano je više tisuća žena i djevojčica, uništen je velik broj neprocjenjivih povijesnih artefakata, uvedena je cenzura kako bi se prikrili svi zločini okupatora, a kada se zemlja dovoljno oporavila provedena je i djelomična deindustrijalizacija kako bi se sačuvalo američke ekonomske interese i nadmoć nad tim područjem svijeta.

1977. godine završilo je suđenje članovima njemačke ljevičarske militantne skupine Rote Armee Fraktion (RAF), poznate i pod nazivom skupina Baader-Meinhof, jedne od najutjecajnijih ljevičarskih militantnih organizacija koja je službeno djelovala od 1970. do 1998. Prva akcija i početak rada grupe smatra se bijeg Andreasa Baadera iz zatvora u Berlinu 1970., nakon čega je s novinarkom Ulrike Meinhof i drugim članovima prešao u ‘ilegalu’ odlučivši se za radikalnu, revolucionarnu oružanu borbu protiv sistema i policije specijalizirajući se za ‘eksproprijaciju kapitala’ (pljačkom banaka), te postavljanje bombi, napade i otmice, a sve u nadi kako će isprovocirati snažan represesivan odgovor države te time zapaliti iskru općenarodne revolucije što im zbog nasilnog karaktera akcija nije pošlo za rukom. Andreas Baader, Gudrun Ensslin, Jan-Carl Raspe i još nekoliko članova prve generacije RAF-a uhićeni su 1972. nakon otkrivanja jednog od njihovih skladišta s eksplozivom, a tijekom slijedećih pet godina koliko su trajala suđenja, pojavile su se nove generacije RAF-ovaca i drugih sličnih grupa koje su se istim metodama borile za oslobađanje svojih prethodnika iz zatvora. Suđenje je završilo osudom zadnja tri uhićena člana RAF-a na doživotni zatvor zbog nekoliko ubojstava i pokušaja ubojstava, otmica i organiziranja terorističke grupe.

Diplomirani aeronautičar i magistar inženjerskih znanosti Dennis Tito 2001. godine proslavio se postavši prvim svemirskim turistom. Tito je Radio je kao znanstvenik u NASA-i, a 1972. osnovao je svoju tvrtku za investicijski management Wilshire Associates, sa sjedištemu Santa Monici u Kaliforniji. Obogatio se i poželio ostvariti san leta u svemir za što je bio spreman platiti veliku sumu novca. Kako mu NASA to nije odobrila obratio se Rusima koji su pristali za cijenu od 20 milijuna dolara. Prošao je test fizičkih sposbnosti i osnovnu obuku, te je 2001. poletio u svemir letjelicom Sojuz TN-32. Pristao je na međunarodnu svemirsku stanicu Mir na kojoj je u orbiti proveo ukupno sedam dana, 22 sata i 4 minute.

Američki političar i predsjednik James Monroe, proklamator glasovite doktrine ‘Amerika Amerikancima!’ te tvorac tzv. Monroeove doktrine koja se smatra začetkom američkog izolacionizma, ali i imperijalizma u odnosu na Latinsku Ameriku, rođen je u Monroe’s Creeku u Virginiji 1758. godine.

Osnivač tvrtke Automobili Lamborghini Ferruccio Lamborghini, koji je od sastavljača traktora od ostataka vojnih vozila iz 2. svjetskog rata postao jedan od najbogatijih ljudi u Italiji, rođen je 1916. godine u Renazzo di Centu.

Irački predsjednik i diktator Saddam Hussein, koji se 1957. priključio radikalnoj nacionalističkoj stranci Baath na čije se čelo uspeo 1979. nakon čega je ubojstvima nepoželjnih članova stranke, ali i drugih političkih, sindikalnih i vojnih vođa osigurao svoju vlast nad zemljom, rođen je u Alaw-Awjabai kraj Tikrita 1937. godine.

Engleski pisac humoristične znanstvene fantastike Terry Pratchet, najpoznatiji po kultnom djelu Discworld, koje se sastoji od više od 40 knjiga, te po brojnim drugim djelima, rođen je 1948. godine u Beaconsfieldu u Buckinghamshireu.

Američka glumica Jessica Alba, poznata po ulogama u filmovima P.U.N.K.S., Paranoid, Sin City i Sin City 2, Into the Blue, Awake te mnogim drugima, rođena je u Pomoni u Kaliforniji 1981. godine.