Dogodilo se na današnji dan – 13. svibnja
Isplovili brodovi s kažnjenicima za kolonizaciju Australije, u Milanu je 1909. startao prvi Giro d’Italia, a u portugalskoj Fatimi se 1917. ukazala Gospa.
Britanski kapetan Arthur Phillip isplovio je iz Portsmoutha s brodovima punim osuđenika kako bi osnovao prvu kažnjeničku koloniju u Australiji. Flota, simbolično nazvana ‘Prva flota’, sastojala se od 11 brodova na kojima je ukupno isplovilo 1.403 osobe od kojih su nešto više od polovice činili zatvorenici. Nakon puta u trajanju od 252 dana tijekom kojih su preplovili više od 24.000 kilometara i izgubili samo 48 ljudi, svih jedanaest brodova stiglo je u Botany Bay na obali New South Walesa što je, uzme li se u obzir uvjete plovidbe, lošu opskrbljenost i još lošije higijenske uvjete na brodovima, jedno od najuspješnijih prekomorskih putovanja u povijesti. Botany Bay se vrlo brzo pokazao lošom lokacijom za osnivanje kolonije, pa su brodovi i doseljenici-zatvorenici prebačeni na sjeverniju lokaciju koja je imala svježu tekuću vodu, plodnu zemlju i zaštićeniju prirodnu luku koju je kapetan Phillips 28. siječnja 1788. nazvao Sydney Cove, danas dio Port Jacksona u Sydneyu, a datum naseljavanja lokacije obilježava se kao Dan Australije.
U Milanu je 1909. startao prvi Giro d’Italia. Jedna od najpoznatijih biciklističkih utrka pokrenuta je po uzoru na Tour de France, a baš kao što je francuska utrka bila zamišljena da poboljša prodaju dnevnih sportskih novina L’Auto, tako je i Emilio Camillo Costamagna, urednik La Gazzetta dello Sport, planirao da će Giro pomoći njegovim novinama. Prva utrka sastojala se od osam etapa ukupne dužine 2.448 km, a prvi pobjednik bio je Luigi Ganna. Giro d’Italia danas uz Tour de France i World Cycling Championship sačinjava dio ‘Trostruke krune biciklizma’, a uz Tour de France i Vueta a Españu, predstavlja jednu od tri ‘velike utrke’.
U portugalskoj Fatimi 1917. godine mladim pastirima ukazala se Gospa. Godinu dana ranije istih troje malih pastira: Lucia de Jesus dos Santos, Francisco Marto i Jacinta Marto (danas svi blaženici), doživjeli su tri ukazanja Anđela Portugala ili Anđela Mira koji im je svaki put poručivao da što više mole. Prvo od šest ukazanja Gospe zbilo se oko podneva, a tom prilikom Francisco je samo vidio Gospu, ali je nije čuo, Jacinta vidjela je i čula Gospu, a Lucia je s Gospom i razgovarala. Ona je i opisala ukazanje. “Prvo smo opazili dva svjetla, poput bljeska, a zatim Gospu. Bila je to jedna Gospođa potpuno odjevena u bijelo, sjajnija od sunca, oko koje se širilo svjetlo sjajnije i blistavije od onog koje isijava kristalna posuda puna čiste vode obasjana zlatnim zrakama sunca. Njezino lice, neopisivo lijepo, nije bilo ni tužno ni veselo već ozbiljno. Ruke skupljene kao na molitvu, bile su nagnute i okrenute prema gore. Na desnoj ruci visjela joj je krunica.” Zadnje, šesto ukazanje zbilo se u listopadu 1917., ali Crkva ih je priznala vjerodostojnima tek 1930. nakon čega je Fatima postala jedno od najposjećenijih katoličkih svetišta. Zanimljivo je spomenuti i kako je Gospa malim vidilicama, od kojih je jedino Lucia de Jesus dos Santos preživjela djetinjstvo, objavila proročanstva poznata kao ‘fatimske tajne’ od kojih prva kaže žrtvujte se za grešnike, druga da će se Rusija obratiti, a u trećoj je navodno predviđen atentat na papu Ivana Pavla II. kojeg je, također na današnji dan 1981. godine, pokušao izvršiti Mehmet Ali Ağca, turski državljanin koji je za sebe rekao da je plaćenik bez političkih stavova iako je bio član turske ultra-nacionalističke organizacije ‘Sivi vukovi’.
1950. godine u engleskom Silverstoneu je održano prvo kolo Svjetskog prvenstva u utrkama Formule 1. Formula 1, naziv koji označava sudionika utrke koji je najbrži i ima najviše natjecateljskog duha, svoje korijene ima još u motornim utrkama koje su se na europskom tlu vozile tijekom ’20.-ih i ’30.-ih godina 20. stoljeća. Brojne Grand Prix organizacije su iznijele pravila za Svjetsko prvenstvo još prije drugog svjetskog rata, ali zbog malog broja utrka za vrijeme rata SP vozača nije regulirano sve do 1947., a inaguracijska sezona bila je 1950. To inauguracijsko prvenstvo prvi je osvojio talijan Giuseppe Farina u svojoj Alfi, za dlaku pobijedivši svog momčadskog vozača, Argentinca Juana Manuela Fangia koji je ostao poznat po tome što je dominirao Formulom 1 čitavo desetljeće i dandanas se smatra vicemajstorom Formule 1. F1 se danas smatra najvišim rangom jednosjeda u utrkama motornih vozila. Sam sport je reguliran od strane Međunarodne automobilističke federacije FIA i općenito je pod pokroviteljstvom Bernieja Ecclestonea kroz mnoštvo korporacijskih tijela.
Austrijska nadvojvotkinja, ugarsko-hrvatska i češka kraljica Marija Terezija, čija je vladavina u nasljednim zemljama započela ratom na život i smrt protiv pruskog kralja Fredericka Augusta II. Saskog bila obilježena apsolutističkim i centralističkim nastojanjima povezanim s germanizacijom hrvatskih područja, ali i uvođenjem opće školske obveze i ograničavanjem feudalnih nameta kmetovima, rođena je u Beču 1717. godine.
Američki filmski i kazališni glumac Harvey Keitel, najpoznatiji po ulozi Mr. Whitea u Tarantinovim Reservoir Dogsima i Winstona Wolfa u Pulp Fictionu, zatim u Scorseseovim filmovima Mean Streets i Taxi Driver, te u Scottovim Thelma and Louise i The Duellists, rođen je 1939. godine u New Yorku.
Američki glumac Sam Anderson, zapamćen po ulogama u filmovima La Bamba, Forrest Gump, Permanent Midnight i Slackers, te serijama Grey’s Anatomy, Lost, Everybody Loves Raymond, ER, Ally McBeal i brojnim drugima, rođen je u Wahpetonu u Sjevernoj Dakoti 1945. godine.
Japanski pisac Koji Suzuki, autor romana Ring i Spiral prema kojima su snimljeni svjetski poznati japanski filmovi strave Ring i Rasen, a onda i američki remakeovi The Ring , The Ring Tw, rođen je u Hamamatsu 1957. godine.
Američko-njemačka pop pjevačica Melanie Thornton, proslavljena kao članica dueta La Bouche čiji su hitovi “Be My Lover” i “Sweet Dreams” obilježili ’90. godine 20. stoljeća, a koja je 2001. tragično poginula u avionskoj nesreći, rođena je u Charlestonu u Južnoj Karolini 1967. godine.
Engleska glumica i redateljica Samantha Morton, dobitnica Zlatnog globusa i dva puta nominirana za Oscara, zapamćena po ulogama u filmovima Elizabeth: The Golden Age, Lassie, Pandaemonium, Under the Skin i drugima, rođena je 1977. godine u Nottinghamu.
(metroportal, pixabay)