Dogodilo se na današnji dan – 20. svibnja

Održan prvi nicejski zbor, patentirane plave traperice, Lindbergh poletio svojim zrakoplovom, rođen Joe Cocker.

Godine 325. u Niceji u Bitiniji (današnja Turska), održan je prvi nicejski, odnosno ekumenski crkveni sabor. Sazvan je od strane rimskog cara Konstantina I. Velikog kako bi razriješio pitanja crkvenih neslaganja, poglavito u aleksandrijskoj Crkvi. Glavna pitanja bila su datum proslave Uskrsa i ima li Sin (Isus Krist) istu ili sličnu bit s Ocem. Aleksandar Aleksandrijski i Atanazije Aleksandrijski držali su da je Sin istobitan s Ocem, dok je prezbiter Arije zastupao mišljenje da je Sin podređen Ocu, nauk koji je nazvan arijanstvo. Sabor je premoćno podržao istobitnost Sina s Ocem. Po završetku sabora car je ponovio nakanu da se zadrži mir i jedinstvo u Crkvi, a u pismu koje je prošireno carstvom sljedećeg Uskrsa objavio je da je postignuto jedinstvo čitave Crkve. Dugoročno, sabor je imao osobito značenje kao prvi u nizu ekumenskih sabora. Po prvi puta okupili su se biskupi iz cijele Crkve kako bi se dogovorili oko nekog doktrinalnog pitanja, a car je po prvi puta odigrao vodeću ulogu u sazivanju sabora, te je upotrijebio svoju moć u provođenju odluka. Zbog toga mnogi to nazivaju Konstantinovim preokretom, koji će kasnije dovesti do onog što će se na Zapadu zvati cezaropapizam.

Levi Strauss i Jacob Davis 1873. godine patentirali su svoje ‘plave traperice s bakrenim gumbima’ pod imenom Levi’s®, što je bio službeni početak masovne proizvodnje ‘levisica’, uz Coca-Colu, Ikeu i Kalašnjikov vjerojatno najpoznatiji brand na planetu. Kompaniju Levi Strauss & Co. je 1853. osnovao njemački useljenik Levi Strauss čiji su potomci i danas njeni većinski vlasnici. Poznate traperice koje su danas uobičajena ‘casual’ odjeća nisu se proizvodile do 20.-ih godina 20. stoljeća, a ‘boom’ su doživjele tijekom ‘traper-ludnice’ 60.-ih i 70.-ih što je kompaniju lansiralo na globalnu razinu. Ono što je zanimljivo spomenuti je da se tvrtka tijekom naglog širenja, ali i kasnije, iznimno brinula o pravima radnika, kojih danas zapošljavaju oko 10.500, te su Levisove tvornice bile poznate kao najorganiziraniji tekstilni pogoni s najboljim uvjetima rada što je uvelike bila posljedica politike ‘pay for performance’ koju su vlasnici provodili od najranijih dana. Od 1990. tvrtka je ušla u loš period tijekom kojega je zbog konkurentskog preplavljivanja tržišta propao velik broj kooperanata. Tvrtka od tada vodi i niz sudskih sporova protiv brojnih plagijatora, a 2007. se nakon dugačkog perioda minusa vratila u pozitivno poslovanje.

Američki pilot, inovator, istraživač i pisac Charles Augustus Lindbergh, 1927. godine u 07:52h poletio je malim ručno izrađenim zrakoplovom nazvanim Spirit of St. Louis, s uzletišta Roosevelt u New Yorku i zaputio se na istok preko Atlantika. Nakon leta od 33 sata, 30 minuta i 29,8 sekundi Lindbergh je uspješno sletio na zacrtani cilj, Le Bourget aerodrom u Parizu i time postao 104. osoba koja je preletila Atlantik, ali prvi kojem je to uspjelo bez stajanja. Glavna motivacija dotadašnjem pilotu američke poštanske službe bila je ‘Orteigova nagrada’, 25.000 dolara koje je 1919. prvom pilotu koji bez stajanja odleti od New Yorka do Pariza (ili obratno), ponudio francuski hotelijer Raymond Orteig iz Lafayette Hotela. Anonimac u svijetu ‘velikih letača’ svojeg vremena, 25-godišnji Charles Linbergh je, za razliku od ostalih pilota koji su pokušali izvesti taj opasan pothvat, a pri čemu ih je već šest bilo poginulo, jedva uspio dobiti 15.000 dolara pozajmice kojima je financirao ‘avanturu’. Iako su brojni bili vrlo skeptični, osobito nakon uzlijetanja iz New Yorka koje je zbog težine goriva u zrakoplovu (oko 1.300 litara) izvedeno na jedvite jade, mladi pilot je uspješno sletio na pariški aerodrom Le Bourget gdje se sakupila gomila od oko 150.000 ljudi koji su željeli vidjeti novog svjetskog junaka što je Lindbergh u tom trenutku zaista i postao.

Francuz Luc Montagnier i Amerikanac Robert Gallo 1983. godine zasebno su u američkom magazinu Science objavili prve javne članke o HIV virusu kao uzročniku AIDS-a. Virus za koji se vjeruje kako se razvio kod subsaharskih primata s kojih je prešao na ljude, proglašen je potencijalno opasnim još 1981. Dva istraživača istovremeno su ‘svojatala’ otkriće sve do 1987. kada su se politički nagodili da podijele zasluge. Studija koja je provedena 1991. potvrdila je kako su uzorci u Gallovom laboratoriju potekli iz Montagnierovog laboratorija, a 1994. vlada SAD-a je donijela zaključak kako bi Francuska trebala dobiti veći dio zasluga. Slučaj je u konačnici zaključen kada je Montagnier 2008. dobio Nobelovu nagradu, a Karolinska Institut objavio kako je ‘ubrzo nakon otkrića virusa nekoliko istaknutih timova sudjelovalo u otkriću poveznice između HIV-a i AIDS-a’.

Francuski književnik Honore de Balzac, duhovni začetnik europskog realizma, nevjerojatno kreativan i neumoran pisac čiji opus romana broji više od 2.000 likova, a njih stotinu je objedinjeno u velikoj cjelini nazvanoj ‘Ljudska komedija’, rođen je u Toursu 1799. godine.

Američki filmski glumac James Stewart, pravog imena James Maintland, dobitnik Oscara specijaliziran za likove ‘dobrih dečkiju’, od svih američkih glumaca nastupio je u najviše priznatih remek-djela među kojima se mogu spomenuti The Last Gangster, It’s a Wonderful World, Winchester ’73, The Greatest Show on Earth, The Glenn Miller Story, The Spirit of St. Louis, The Man Who Shot Liberty Valance, How the West Was Won i The Cheyenne Social Club, rođen je 1908. godine u Indiani u Pennsylvaniji.

Hrvatski reporter, filmski i televizijski redatelj Krešo Golik, autor filmova Plavi 9, Djevojka i hrast, Od 3 do 22, Imam dvije mame i dva tate i Tko pjeva zlo ne misli, koje su kritičari uvrstili među najbolje hrvatske filmove svih vremena, te autor iznimno uspješne serije Gruntovčani, rođen je u Fužinama 1922. godine.

Jamajkanski reggae i dub izvođač i glazbeni producent Lee Scratch Perry, pravog imena Rainford Hugh Perry, čarobnjak zvuka i ‘stvoritelj’ duba s kojim su surađivala najveća imena jamajkanske i svjetske reggae i rock scene od Max Romea i Juniora Marvina preko Boba Marleya i Wailersa, do Dub Syndicatea i Beastie Boysa, autor nebrojeno mnogo albuma i singlova, rođen je 1936. godine u Kendalu na Jamajci.

Britanski pop-rock pjevač Joe Cocker, pravog imena John Robert Cocker, najpoznatiji po svom hrapavom glasu i obradama popularnih pjesama ranog rocka, pogotovo The Beatlesa čija pjesma With a Little Help from My Friends mu je bila prvi veliki hit, jedan od izvođača s legendarng Woodstocka koji je umalo uništio karijeru ovisnošću o drogama i alkoholu, dobitnik Oscara za pjesmu Up where We Belong iz filma An Officer and a Gentleman, te autor brojnih poznatih hitova među kojima su You are So Beautiful, When The Night Comes, N’oubliez Jamais i Unchain my heart, rođen je u Sheffieldu 1944. godine.

Američki glumac Tony Goldwyn, zapamćen po ulogama u filmovima Gaby: A True Story, Ghost, Nixon, The 6th Day, The Last Samurai i drugih, te režiji još nekoliko, rođen je 1960. godine u Los Angelesu.

Američki glumac Timothy Olyphant, poznat po ulogama u filmovima A Life Less Ordinary, Scream 2, Gone in Sixty Seconds, A Man Apart, Live Free or Die Hard i Hitman, te serijama Deadwood i Sex and the City, rođen je u Honoluluu na Havajima 1968. godine.

(metroportal, pixabay)