Dogodilo se na današnji dan – 27. svibnja

Kralj Tomislav pobijedio bugarsku vojsku, osnovan Sankt Petersburg, Garibaldi započeo napad na Palermo, otvoren Golden Gate.

Prvi hrvatski kralj Tomislav 927. godine nadmoćno je pobijedio bugarsku vojsku cara Simeona predvođenu knezom Alogoboturom. Bugarski car Simeon I. več je vodio dug i isrpljujuć rat s bizantskim carem Romanosom I. Pod velikim bugarskim pritiskom i brojnim porazima bizantska je diplomacija umoljavala Hrvate da sklope savez sa Srbima i zarate s Bugarima. Saznavši za to bugarski je car pokorio Srbe i stopio ih u sastav svog carstva, a srpski vladar Zaharija Pribislavljević je pobjegao u Hrvatsku i utočište našao na hrvatskom dvoru. Srbi su se priklonili Hrvatima te postali vazali hrvatskog kralja što je navelo Bugare da protjeruju Srbe iz njihovih domova, tjerajući ih u izbjeglištvo u Hrvatsku zbog čega je 926. došlo do drugog rata između Hrvatske i Bugarske. Do odlučujuće bitke došlo je negdje na području istočne Bosne, vjerojatno u blizini Drine. Prema nekim povijesnim zapisima hrvatska vojska brojala je oko 160.000 pješaka i konjanika (što je vjerojatno preuveličan broj), dok su Bugari brojali između 30 i 70 tisuća vojnika. Hrvati su pod vodstvom kralja Tomislava potpuno razbili bugarsku vojsku čemu je pridonijeo izbor terena i iskustvo hrvatskih vojnika, posebno konjice koja je odigrala ključnu ulogu u bitci koja je bila jedini poraz cara Simeona I. koji je istoga dana umro u svojoj palači u Preslavu. Budući da su oba vladara bili u dobrim odnosima s papom Ivanom X., uskoro su počeli mirovni pregovori. Granice se nisu mijenjale, ali je Hrvatsko kraljevstvo ojačalo s vojnog i gospodarskog aspekta te je time izniknulo kao jedna od najjačih država u okvirima ranog srednjeg vijeka.

Ruski car Petar Veliki 1703. godine osnovao je Sankt Petersburg. Car Petar Veliki 1. svibnja 1703. osvojio je švedsku utvrdu Nyenskans na rijeci Nevi i time postigao cilj zbog kojega je između ostalog i došlo do rata između dvije sjeverne sile, a to je bio izlaz na Baltičko more. Nekoliko tjedana kasnije car je na otočiću oko 5 kilometara udaljenom od ušća Neve u more, započeo gradnju tvrđave Petra i Pavla što je bila prva građevina u Sankt Petersburgu. Mladi ruski car izabrao je ime Sankt Petersburg ponajviše zbog opčinjenosti zapadnom kulturom koju je po svaku cijenu želio proširiti u svojem carstvu kojeg je smatrao zaostalim. Grad su najvećom mjerom izgradili ruski kmetovi i švedski ratni zarobljenici, a tijekom dugogodišnjeg teškog rada na močvarnom terenu stradali ih je na desetke tisuća. 1712. Petar je premjestio prijestolnicu iz Moskve u mladi grad koji se ubrzo nakon toga počeo ubrzano razvijati po planu arhitekta Domenica Trezzinija koji ga je zamislio između mreže pravocrtnih kanala što nije u potpunosti ostvareno, ali se i danas vidi u razmještaju gradskih ulica. 1905. u Sankt Petersburgu je započela revolucija, a 1914. kada je započeo I. svjetski rat grad je preimneovan u Petrograd koji ne zvuči previše ‘njemački’. 1917. Februarska i Oktobarska revolucija započele su na ulicama Petrograda koji je 1923., tri dana nakon Lenjinove smrti promijenio ime u Lenjingrad koji je godinama smatran ‘kolijevkom revolucije’. Tijekom II. Svjetskog rata grad je bio pod njemačkom opsadom puna 872 dana tijekom kojih je pretrpio nevjerojatno razaranje u kojem je poginulo oko milijun i petsto tisuća ljudi. 12. lipnja 1991. građani su na referendumu s 54 posto glasova odlučili da se vrati ime Sankt Petersburg kako se grad koji je dom za nešto više od 4,5 milijuna ljudi, zove i danas.

Talijanski revolucionar i borac za Ujedinjenje i slobodu Italije Giuseppe Garibaldi, 1864. godine je započeo napad na sicilijanski Palermo u okviru ujedinjenja Italije. Risorgimento, pokret za revolucionarno ujedinjenje Italije bio je rezultat napora talijanskih nacionalista i savojskih monarhista za stvaranjem ujedinjenog kraljevstva koje bi obuhvaćalo cijeli Apeninski poluotok. Dvije najistaknutije i najradikalnije osobe ovog pokreta su Giuseppe Mazzini i Giuseppe Garibaldi, dok uz njih stoje umjereniji i konzervativniji Grof Cavour i Victor Emmanuel II., koji je postao prvim kraljem Ujedinjene Italije. Opsada Palerma, u kojoj je Garibaldi imao prilično veliku potpora stanovnika grada, trajala je kratko, a završena je britanskom intervencijom koja je dovela do potpisivanja predaje i odlaska napuljske vojne posade. Garibaldi je na taj način ostvario bitnu pobjedu koja mu je omogućila da u narednih 6 tjedana osvoji cijelu Siciliju i sa svojim ‘crvenokošuljašima’ prijeđe na Apeninski poluotok.

1937. godine u kalifornijskom San Franciscu otvoren je most Golden Gate, jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada, ali i SAD-a. Most je bio nakon izgradnje bio najveći viseći most na svijetu, a trenutno zauzima osmo po veličini mjesto u svijetu i drugo u SAD-u, nakon mosta Verrazano-Narrows u New Yorku. Ukupna duljina mosta uključujući prilaze je 2,7 kilometara. Udaljenost između tornjeva je 1.280 metara, visina ceste od vode je 67 metara, a vrhovi tornjeva se uzdižu do 227 metara. Promjer glavnih nosećih kablova je 91 centimetar, a ispleten je od 27.572 žice kojih u konstrukciji mosta ukupno ima 129.000 kilometara, dovoljno da se planet obavije 5,79 puta. Uz kablove u most je ugrađeno oko milijun i 200 tisuća zakovica, a sve te bezbrojne komponete sigurnim čine promet preko šest traka za motorna vozila, kojih dnevno tuda prolazi oko 118.000, te dvije staze za pješake i bicikliste. Zanimljivo je spomenuti i kako most uz svoju simboliku i prepoznatljivost ima i crnu stranu. Zbog svoje visine i jakih struja u kanalu kojeg prelazi, most u prosjeku jednom u dva tjedna postane poprište samoubojstva čiji se točan broj od završetka izgradnje ne zna. Na mostu postoje posebni označeni telefoni koji imaju direktnu vezu s centrom za psihološku pomoć, a prošle godine grad je izglasao izgradnju zaštitne mreže koja bi trebala zaustaviti rastući broj pokušaja suicida.

Junak divljeg zapada Wild Bill Hickok, pravog imena James Butler Hickok, koji je kao vozač kočije došao na zapad gdje su ga proslavile vještine s revolverom i puškom, te mu osigurale ‘zakonodavni’ posao, kockar i sudionik američkog građanskog rata na pobjedničkoj strani, te inspiracija za brojne priče o divljem zapadu, rođen je u Troy Groveu u Illinoisu 1837. godine.

Hrvatski pravnik i političar Ante Trumbić, uz Ivana Meštrovića i Franu Supilu osnivač Jugoslavenskog odbora, koji se tijekom I. svjetskog rata zalagao za federativno državno uređenje u okviru buduće kraljevine SHS (što je kasnije ipak odbijeno), rođen je 1864. godine u Splitu.

Američki diplomat i političar njemačkog porijekla Henry Kissinger, punog imena Heinz Alfred Kissinger, vrlo utjecajan od 1969. do 1977., obnašao dužnosti Savjetnika predsjednika za nacionalnu sigurnost, a bio je Ministar vanjskih poslova koji je tijekom Hladnog rata kao vješti diplomat smirio napete odnose SAD-a i Sovjetskog Saveza te pomagao politiku otvaranja Kine, rođen je u Fürthu 1923. godine.

Hrvatski književnik i scenarist Ivo Brešan, koji počinje pisati 1955., a prvi veliki uspjeh doživljava 1971. djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, autor romana Ptice nebeske, Kockanje sa sudbinom, Vražja utroba, te filmskih scenarija koje je isprva pisao s Krstom Papićem, a potom i za svog sina, redatelja Vinka Brešana, rođen je 1936. godine u Vodicama.

Britanski glumac Joseph Fiennes, dobitnik nagrade Cinema for Peace, MTV Movie Awarda i Blockbuster Entertainment Awarda, a poznat po ulogama u filmovima Shakespeare in Love, Elizabeth, Enemy at the Gates, Killing Me Softly, The Merchant of Venice, The Escapist, Against the Current, te brojnim kazališnim predstavama, rođen je u Salisburyju 1970. godine.

Britanski kuhar i TV voditelj Jamie Oliver, poznatiji kao ‘goli kuhar’, koji je osim po raznim maštovitim receptima poznat i po pokretanju humanitarnih udruga za obrazovanje, te raznih kampanja za kvalitetnu prehranu djece u britanskim školama i općenito za uporabu svježe organske hrane, rođen je 1975. godine u Claveringu u Essexu.

(metroportal, pixabay)