Dogodilo se na današnji dan

Škotski i Engleski parlamenti 1707. godine donijeli su Zakon o uniji (Act of Union) kojime su Škotska i Engleska kraljevina spojene u jedinstveno Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije. Dvije kraljevine dijelile su krunu odnosno monarha od ‘Ujedinjenja kruna’ 1606. kada je škotski kralj James VI naslijedio englesku krunu, ali formalno su još punih stotinu godina bile odvojene. Vjerojatno najbolji opis tog ujedinjenja dao je povjesničar Simon Schama kada je napisao “Što je počelo kao nasilno spajanje, završilo je potpunim partnerstvom najutjecajnijeg svjetskog ‘koncerna’ … i predstavlja jednu od najzadivljujućih transofrmacija u povijesti Europe.”

Jedna od najmisterioznijih ogranizacija u povijesti, Iluminati, osnovani su 1776. godine u Ingolstadtu u Bavarskoj od strane profesora Adama Weishaupta. Prvobitni, Iluminati su bili tajno društvo čiji je cilj bio je ukinuti organiziranu religiju i sve svjetske vlade te povesti ljudski rod u ‘Novi svjetski poredak’ kojim upravlja apsolutni razum. No, njihovu urotu je vrlo skoro otkrila bavarska vlada te su bili prisiljeni povući se u potpunu tajnost. O njima se nakon toga više ne zna puno, ali teoretičari zavjere tvrde da još uvijek postoje i iza kulisa upravljaju svjetskom politikom. Pripisuje im se organizacija i pokretanje francuske revolucije, svjetskih ratova, ustrojstvo komunizma te Ujedinjenih naroda i Europske unije, a sve to kao sredstvo centraliziranja svijeta pod jednim parlamentom, ustavom i valutom. Sinonim za Iluminate danas je Savjet za inozemne veze, ‘think tank’ koji se sastoji od bogatih bankara, poznatih znanstvenika i utjecajnih političara. Vjeruje se da rade na ostvarenju Novog svjetskog poretka, sekularne svjetske vlade s UN-om kao policijom. Nitko ne može dokazati njihovo postojanje, ali njihov se utjecaj, povežu li se činjenice svjetske geopolitike, može vidjeti posvuda.U Chicagu je 1886. godine započeo opći štrajk kojime su se radnici nastojali izboriti za svoje dostojanstvo i prava među kojima i osmosatno radno vrijeme. U prosvjedima koji su zahvatili više od 1.200 tvornica u cijelom SAD-u sudjelovalo je između 350.000 i 400.000 radnika i radnica koji su napustilo svoja radna mjesta i krenuli u marš ulicama zahtijevajući osmosatno radno vrijeme po principu 8:8:8, odnosno 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati slobodnog vriemena. Štrajku su se pridružili i radnici tvornice McCromick Harvester Works iz Chicagoa, no 3. svibnja poslodavci su među radnike poslali svoje ‘štrajkolomce’. Izeđu radnika i njih došlo je do sukoba te je intervenirala policija ranivši mnoge i ubivši četvero radnika. Kao odgovor na taj događaj 4. svibnja, anarhisti i radnički aktivisti sazvali su za 20:30h mirnu skupštinu na Haymarket trgu gdje se trebalo raspravljati o daljnjim tokovima borbe i o odgovoru na akcije policije. Oko 22h kad je skup bio pri kraju policija je zahtjevala raspuštanje skupštine no tada je netko iz gomile, u kojoj je preostalo oko 200 ljudi, bacio bombu ubivši jednog i ranivši nekoliko policajaca. Policija je otvorila vatru pri čemu je ubila sedmero svojih redarstvenika (što je utvrđeno kasnijim medicinskim pregledom) i mnogo radnika i radnica čiji broj do danas nije utvrđen. Nakon događaja uhićeno je devetoro anarhista i radničkih aktivista od kojih je na kraju puštena jedino Lucy Parsons. Suđenje aktivistima bilo je namješteno i puno kontradikcija, nikada nije pronađen ni jedan dokaz koji bi upućivao da su bombu bacili optuženi, a neki svjedoci su tvrdili da radnici uopće nisu bacili bombu već da se radilo o provokaciji u režiji službe agenata Pinkerton. No, sud nije bio zainteresiran za istinu, aktivistima se nije sudilo radi ubojstva već radi njihovog aktivizma – radi njihove borbe za svoja prava. Tako je i u optužbi pisalo da su oni osuđeni radi svojih govora i pamfleta koji su nadahnuli štrajk koji je kulminirao ubojstvom policajca. Od osmero osuđenih četvoro njih, Albert Parsons, Adolph Fischer, August Spies i George Engel obješeno je 11. studenog. 1887. Louis Lingd izvršio je samoubojstvo uoči vješanja, Michael Schwab i Samuel Filden osuđeni su na doživotnu robiju, a Oscar Neebe na 15 godina zatvora. Na spomeniku žrtvama Haymarketškog masakra upisano je ‘Doći će dan kada će naša šutnja biti moćnija od vašeg blebetanja!‘, zadnje riječi kojima se okupljenima prije nego je obješen obratio August Spies. U čast ovim žrtvama i ovom događaju , koji su kroz svijet prenijeli marljivi aktivisti, ponajviše Lucy Parsons, Prvi Maj se diljem svijeta, od kada je priznat na Drugom kongresu Internacionale 1891., slavi kao Međunarodni dan radnika i radnica, poznat i kao May Day.