Dogodilo se na današnji dan

Francuski kemičar Antoine Lavoisier 1794. godine, u jednom je danu proglažen izdajnikom, osuđen i poguljen na giljotini. Lavoisiera smatraju osnivačem moderne kemije koji je proglasivši zakon o neuništivosti materije osnovom kemijskih zbivanja, u kemijska istraživanja uveo egzaktne fizikalne metode mjerenja. Utvrdio je sastav zraka i prirodu kisika, te njegovu ulogu u sagrijevanju i disanju. Svoje pokuse i istraživanja financirao je sredstvima do kojih je dolazio zakupništvom ubiranja poreza što ga je kada su zakupnici u revoluciji kolektivno osuđeni na smrt, koštalo života. Svjedočanstvo govori kako je dok je gomila nazdravljala njegovoj smrti netko rekao: Bio je dovoljan trenutak da padne ta glava, a trebat će sto godina da se rodi slična.

Američki farmaceut dr. John Pemberton 1886. godine kuhao je u svom bakrenom loncu kopiju francuskog vina zvanog kola, pri čemu je napravio prvu Coca-Colu, najpoznatije svjetsko bezalkoholno piće od biljnih ekstrakata. U početku Coca-Cola nije bila gazirana, niti je nosila svoje svjetski poznato ime, koje je kako je u nedavnom istraživanju Sveučilišta Harvard, iza izraza OK, druga najpoznatija riječ na svijetu. Pemberton je u svoju ‘mješavinu’ dodao ugljični dioksid jer je gazirana voda u to vrijeem u SAD-u bila vrlo popularna, te je piće počeo prodavati po cijeni od 5 centi po čaši u jednoj ljekarni, no uskoro je udio u svojoj kompaniji, a kasnije i ekskluzivna prava na ime i recept, prodao Asi Griggsu Candleru koji je 1892. osnovao The Coca Cola Company, tvrtku koja i danas proizvodi popularnu Colu. Najinteresantniju tezu o povezanosti miltinacionalnih kompanija i globalizacije s najpoznatijim svjetskim brandom, postavio je New York Times kada je napisao: Možeš pokušati pobjeći, ali se ne možeš sakriti. Prije ili kasnije, bez obzira koliko misliš da si pobjegao od udobnosti i navika modernog svijeta, Coca-Cola će te pronaći.

Njemačke snage su 1945. godine prihvatile bezuvjetnu predaju čime je završen period II. svjetskog rata u Europi. Njemačka vojska je već krajem 1944. ostala bez saveznika, a njen matični teritorij već je bio načet sa zapada i s istoka. Početkom 1945. zapadni saveznici, Sovjeti i jugoslavenska partizanska vojska bili su u punoj ofenzivi i Njemačka više nije imala šanse, a vojska je nakon više od pet godina doživjela potpuni slom pa su se mnoge jedinice počele predavati bez borbe. 25. travnja sovjetske i američke trupe spojile su se kod Torgaua, presjekavši tako Njemačku na pola, dok je u isto vrijeme otpočela berlinska bitka tijekom koje je Hitler izvršio samoubojstvo, a grad se predao 2. svibnja. Nova njemačka vlada pod admiralom Dönitzom otpočela je pregovore o kapitulaciji koji su završeni 7. svibnja, a 8. svibnja objavljen je prekid neprijateljstava iako su se u nekim dijelovima Europe, pogotovo onim istočnim, borbe vodile još nekoliko tjedana. Istog dana kada je počeo službeni mir u Europi, partizanske jedinice ušle su u Zagreb što je, uz njemačku kapitulaciju, označilo kraj postojanja Nezavisne Države Hrvatske.

Aktivisti American Indian Movementa (AIM) 1973. godine predali su se federalnim jedinicama nakon 71 dana opsade gradića Wounded Knee u rezervatu Pine Ridge u Južnoj Dakoti, čime je završen tzv. ‘incident u Wounded Kneeju’. Lokalna grupa AIM-a gradić je ‘zauzela’ nakon dugog perioda trpljenja različitih oblika zlostavljanja domorodačkog stanovništva od strane bjelačkih vlasti i njihovih plaćenika. Isti dan kada su naoružani indijanci preuzeli kontrolu nad mjestom, savezna vlast poslala je snažne policijske i vojne snage koje su opkolile aktiviste i stanovnike. Državne snage na raspolaganju su imale širok spektar naoružanja, logističku potporu, oklopna vozila i brojne druge prednosti, dok su se opkoljeni aktivisti, pod vodstvom Dennisa Banksa i Russella Meansa, oslanjali na nekoliko pušaka i svoju snalažljivost. Tijekom opsade poginula su dva aktivista, jedan savezni agent, a jedan savezni šerif ostao je paraliziran nakon ranjavanja. 5. svibnja suprotstavljene strane uspjele su postići dogovor, a tri dana kasnije aktivisti su položili oružje i predali se federavlnim vlastima koje su preuzele kontrolu nad gradićem.

Norveški odvjetnik i avanturist Erling Kagge 1994. godine postao je prva osoba koja je uspješno završila Three Poles Challenge, avanturistički izazov koji objedinjuje tri vjerojatno najzahtjevnija pothvata na planetu, osvajanje Sjevernog i Južnog pola, te uspon na Mount Everest. Kagge je 1990. sa Børgeom Ouslandom dospio na Sjeverni pol, 1993. sam je pohodio Južni pol, a 1994. uspeo se na najviši vrh svijeta. Prva žena koja je završila izazov 2002. postala je Tina Sjögren, a novi ‘brzinski’ rekord izazova postavio je Adrian Hayes osvojivši sve tri lokacije u 19 mjeseci.

Švicarac Henri Dunant, filantrop koji je nakon krvavih iskustava proživljenih u bitci kod Solferina, predložio konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti svi bolesni i ranjeni vojnici, te sanitetsko osoblje, osnivač Crvenog križa i dobitnik Nobelove nagrade za mir, rođen je u Ženevi 1828. godine.

Američki političar i 33. predsjednik SAD-a Harry S. Truman, čije su mandate obilježili bacanje atomskih bombi na Japan, kraj II. svjetskog rata, osnivanje Ujedinjenih Naroda, Marshallov plan o obnovi Europe, Trumanova doktrina o zaustavljanju širenja komunizma, početak Hladnog rata, stvaranje NATO-a, Korejski rat i brojne korupcijske afere koje su sezale sve do Bijele kuće, rođen je 1884. godine u Lamaru u Missouriju.

Blaženi Alojzije Stepinac, kardinal i zagrebački nadbiskup, jedan od velikana Katoličke Crkve u Hrvatskoj koji je tijekom svojeg rada dospio u sukobe s vlastima NDH zbog svojih stavova prema rasnim i religijskim stavovima, a kasnije i Jugoslavije zbog prijašnje suradnje s ustaškim vlastima, te je zbog toga bio i osuđen i pritvoren, rođen je u Brezariću kraj Krašića 1898. godine.

Američki glumac i redatelj David Keith, najpoznatiji po nastupima u serijama Navy NCIS, Law & Order: Special Victims Unit , Law & Order: Criminal Intent i High Incident, rođen je 1954. godine u Knoxvilleu u Tennesseeju.

Španjolski pjevač, plesač i glumac Enrique Iglesias, punog imena Enrique Miguel Iglesias Preysler, sin poznatog pjevača Julia Iglesiasa, najpopularniji izvođač na području latinske Amerike i dijela SAD-a s više od 60 milijuna prodanih albuma, nekoliko puta na i pri vrhu najprestižnijih svjetskih muzičkih top-ljestvica, rođen je u Madridu 1975. godine.

Hrvatska tekvandoašica Sandra Šarić, aktualna europska prvakinja i osvajačica brončanog odličja na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008., članica TK Metalac iz Zagreba, rođena je 1984. godine u Senju.