Tko će sve moći zaviriti u naše bankovne račune?

Hoće li uskoro bankovnim računima tvrtki i građana moći pristupiti i DORH, carina, policija i Porezna uprava, a ne, kao dosad, samo Ured za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija?

Naime, prema europskoj direktivi priprema se zakon kojim bi se, uporabom financijskih informacija, pomoglo u otkrivanju i sprječavanju teških kaznenih djela. No, mnogi se pitaju je li se pretjeralo s brojem institucija koje bi imale pristup računima u bankama te je li moguća zlouporaba podataka?

Građani strahuju da bi u njihove račune mogli zavirivati službenici i kada to nije potrebno. Stručnjaci za zaštitu osobnih podataka u širenju ovlasti ne vide problem, sve dok se – vezano i za podatke i za ovlasti – postupa odgovorno.

“Djelatnici koji imaju potrebu ulaziti u takve podatke jer se radi o njihovom dnevnom poslu, oni će i dalje to moći raditi. Ali bi doslovce trebali raditi za onaj predmet koji imaju na stolu i koji se tiče njihova djelokruga rada. Sve preko toga ostaje na našim institucijama – da sankcioniraju povrede”, kaže konzultantica za GDPR Ana Keglević Horvat.

Jer svjedoci smo da “tajno” često postane “javno”, a ono što je “javno” – sakriva se od očiju javnosti.

“Bojim se da tijela javne vlasti u Hrvataskoj još uvijek nisu svjesna zaštite osobnih podataka. Svjesni su ih samo formalno. Kad se trebaju pozvati na to zašto neće nekome omogućiti uvid u neki spis ili podatak – onda svi jako puno pričamo o GDPR-u”, upozorava pravna savjetnica u udruzi Potrošač Dijana Kladar.

Do podataka će se dolaziti lakše, no problem je kako će se s dobivenim informacijama dalje postupati. Problem je, upozorava Kladar, da informacije iz institucija izlaze, i sami smo svjedoci da u medijima izlaze informacije iz istraga i postupaka koji bi trebali biti tajni.

Izvor: N1

Foto: pixabay