Kratka povijest clubinga: Kako se noćni život razvijao desetljećima

Za mnoge mlade ljude diljem svijeta prvi posjet noćnom klubu predstavlja obred prijelaza i inicijaciju u odraslu dob. No, nisu samo zabava, ples i veselje učinili noćne klubove tako važnim društvenim i kulturnim institucijama u suvremenom svijetu. U stvarnosti, noćni klubovi imaju složenu povijest koja je puna neočekivanih obrata.
Danas se nalazimo u eri kada su noćni klubovi sveprisutni i hiper komercijalizirani. Zapravo su klubovi postali vrlo uobičajen prizor u krajoliku našeg noćnog života, te ih možete vidjeti kako se pojavljuju na neočekivanim mjestima kao što su, na primjer, hoteli i kockarnice, gdje ćete čuti jake zvukove jackpot u kombinaciji s udarnim basom elektronske gitare.
Dok kasina i noćni klubovi tradicionalno nikada nisu bili spajani, ove kombinacije sve češće srećemo u današnje vrijeme. Da vidite kako se povijest klubova razvijala tijekom godina, pročitajte ostatak našeg teksta.
Povijest noćnih klubova od 1940 – 1970. – kako je sve počelo:
Veoma je teško odrediti podrijetlo noćnih klubova, a velik dio ove poteškoće je povezan s time što ne znamo definirati i karakterizirati klubove za početak.
Ako noćni klub odlučimo definirati kao noćni prostor koji služi alkoholna pića i pruža nam prostor gdje možemo plesati, onda noćni klubovi postoje u nekom obliku već stotinama godina.
Međutim, ako ih uže definiramo kao prostore koji, pored svega navedenog, unajmljuju DJ-eve, kao što je, na primjer, moderni splav Uzbuna – ova povijest ima puno pliće korijene. Usprkos ovim poteškoćama, opće je prihvaćeno da podrijetlo modernog noćnog kluba ima korijene u plesnim dvoranama kasnog 19. i početka 20. stoljeća.
Naposljetku su se pojavila i druga glazbena plesna mjesta, a neka od njih su svakako jazz klubovi. Sljedeća evolucija noćnog kluba dogodila se tijekom 1940-ih i 1950-ih kada je kultura mladih doživjela poslijeratnu eksploziju.
Do 1970-ih diskoteke su se proširile po mnogim dijelovima svijeta i sve više zamijenile tradicionalne plesne dvorane. Naime, tada su DJ-evi počeli biti sve važnija figura u svijetu noćnih klubova.
Razvoj klubova od 1980. – kako je tekao dalji razvoj
Inovacije u tehnologiji su također bile važne u doprinosu ovom razvoju, što je omogućilo pružanje glazbe bez potrebe da se oslanja na bendove koji su svirali uživo. Ovo je dodatno dovelo i do toga da noćni klubovi postanu sve više internacionalni prostori s glazbom iz cijelog svijeta.
Suvremena klupska kultura kakvu danas poznajemo, međutim, počela se ozbiljno pojavljivati tijekom 1980-ih i ranih 1990-ih, kada je noćni klub postao važan dio kulture mladih. Populariziranje klubova je, međutim, imalo svoje pozitivne, ali i negativne slike.
S jedne strane, popularizacija noćnih klubova pomogla je povećanju broja ovih prostora. S druge strane, postajući tako popularni, mnogi noćni klubovi su nakon nekog vremena okarakterizirali mainstream mjestima, jer su ih svi svakodnevno posjećivali.
Najvažnije je spomenuti da se oko 1980-ih i 1990-ih počeo pojavljivati klasični ‘zvuk’ noćnog kluba. Inspirirana industrijskim zvucima gradova u kojima su se često nalazili noćni klubovi, glazba koja se u istima puštala jedinstveno je održavala moderno doba.
Kako je glazba krajem 20. stoljeća putovala kroz svjetske metropole
Hiperindustrijalizirani urbani krajolici poput Chicaga i Detroita bili su pioniri house i techno glazbe 1980-ih, zajedno sa Berlinom koji je bio epicentar elektronske glazbe u desetljeću prije.
Na kraju ovi urbani zvukovi uspjeli su se probiti i na europsku scenu. Mjesta poput Berlina i Londona počela su razvijati moderan oblik scene noćnih klubova. Pored ovih metropola, Manchester se jako dobro pokazao u ovoj ulozi.
Jaka modernizacija je utjecala na to što se sluša u konkretnom trenutku na kojim mjestima.
Politički utjecaji na razvoj modernije glazbe
Spoj političkih, društvenih i kulturnih potresa koji su se dogodili 1980-ih doveo je do vrhunca kontrakulturalne strane kulture noćnih klubova, zbog rave-ova koji su potpuno zavladali scenom. Međutim, rave scena je izazvala oštar odgovor vlasti, tako što su organizatori krenuli zauzimati napuštene prostore i samostalno organizirati žurke.
Ovu je kontra kulturnu, vrlo politiziranu stranu kulture noćnih klubova na kraju pratila hiper komercijalizacija. Od kasnih 1990-ih pa nadalje, elektronska glazba prošla je razdoblje intenzivne mainstream komercijalizacije.
Ta količina komercijalizacije dovela je do toga da se scena noćnih klubova okrene od industrijaliziranog okruženja Berlina i Manchestera prema mediteranskim krajolicima kao što je Ibiza. Od tada pa do dana današnjeg, klupska scena je imala jedan period pada, ali danas je i dalje veoma jaka.
Od ranih 2000-ih do danas se broj lokacija noćnih klubova malo smanjio, ali su digitalna revolucija i nastanak interneta doveli do toga da se on ponovo poveća. Što će se dalje dogoditi, ostaje nam da pratimo i saznamo. Što god se dogodilo, jasno je da će noćni klubovi uvijek ići ukorak s vremenom.
Nadamo se da vam se svidio naš tekst o povijesti razvoja klupske scene i da ste dosta mogli iz njega naučiti!

https://unsplash.com/photos/YrtFlrLo2DQ

https://unsplash.com/photos/A_0C42zmz1Q