Dogodilo se na današnji dan

Jurišom i osvajanjem pariške utvrde Bastille 1789. godine započela je Francuska Revolucija. Osvajanje zloglasne tamnice u pariškom predgrađu Saint Antoine, na mjestu gdje danas stoji velebna operna palača istog imena, postalo je simbol revolucije, a Francuzi taj dan slave kao nacionalni praznik. Poremećena ravnoteža između gospodarskih prilika i političkih ustanova bila je osnovni uzrok velikog narodnog nezadovoljstva za vladavine kralja Louisa XVI. potkraj 18. stoljeća. želja režima da napuni državnu blagajnu višim porezima naišla je na otpor parlamenta i plemstva. Louis XVI. prognao je nepokorni parlament iz Pariza, no tada se otpor proširio na cijelu zemlju. Pokoleban i prestrašen takvim odgovorom, kralj je vratio parlament u Pariz, ali gnjevom plemstva već je stvoren početni zamah za rušenje kraljevske vlasti pa su ustanci nicali na sve strane. Bilo je i sukoba između plemstva i građana jer je narod uslijed nestašice kruha i nezaposlenosti napadao transporte žita i plemićka skladišta hrane. Novi val nezadovoljstva započeo je 5. svibnja 1789. kada je kralj otvorio zasjedanje Generalnih staleža u Versaillesu. Poslanici su zahtijevali donošenje novog ustava i 17. lipnja proglašavaju Narodnu skupštinu, što kralj pod pritiskom odobrava, ali je istodobno potajno pozvao vojna poja?anja. Kao odgovor na to pariška op?ina organizirale je nacionalnu gardu, a 14. srpnja 1789. narod je provalio u oru�arnicu Doma invalida, naoru�aoa se puškama i topovima, te krenuo na zloglasnu tamnicu Bastillu, simbol kraljevske samovlasti. Bastille, glomazna ?etverokatna utvrda s osam kula povezanih debelim zidovima, od 14. stolje?a je slu�ila kao zatvor. Za vrijeme kardinala Richelieua postala je omrznuta dr�avna tamnica u kojoj su se �rtve bez optu�be i su?enja zatvarale, mu?ile i ubijale, a u njoj su tijekom dva stolje?a stradavali protivnici apsolutisti?ke vladavine i dvora. Me?utim, Bastille u vrijeme pada nije bila baš ‘popunjena’. U njoj su bila ?etiri krivotvoritelja, dva ‘lu?aka’ i jedan pobunjeni aristokrat, a sama utvrda je zbog previsoke cijene odr�avanja uskoro trebala biti zatvorena. U samoj borbi, koja je trajala od jutra do kapitulacije oko 17:30 sati, poginulo je 98 od pribli�no tisu?u revolucionara i jedan od ?lanova posade tvr?ave koja se sastojala od 82 starija vojna veterana i 32 ?lana švicarske regimente Salis-Samade. Zapovjednik Bastille, njegova tri ?asnika i još nekoliko vojnika ubila je razjarena masa, no ve?ina branitelja je puštena. Pravi razlog napada na tvr?avu bile su vojne rezerve u njenom magazinu jer gra?ani nisu imali niti barut, niti municiju za više od 30 tisu?a mušketa i topove koje su ranije oteli iz vojarni. U Bastilli je bilo više od 13.500 kilograma baruta i mnogo municije, a gra?ani su odmah nakon pada zapo?eli podizati barikade na ulicama Pariza, a ve? idu?eg dana ustanak se po?eo širiti u cijeloj Francuskoj.

Šerif Patrick Garrett je 1881. godine ispred Fort Sumnera ubio Billy the Kida. Vjerojatno najpoznatija figura Divljeg zapada ro?en je kao Henry McCarty, a bio je poznat i pod pseudonimima Henry Antrim i William Harrison Bonney. Nizak i okretan, McCarty je bio plavook, glatkih obraza i istaknutih prednjih zubi, a mnoge novine su ga opisivale kao zgodnog i vedrog mladi?a. Bio je osobit i vrlo ?esto nasmijan, ali te su osobine skrivale njegovu pravu, divlju narav koja je u kombinaciji s odli?nim puca?kim umije?em i iznimnom lukavoš?u, stvorila jednog od najopasnijih odmetnika Divljeg zapada. Legenda ka�e da je ubio ukupno 21 ?ovjeka tj. jednog za svaku godinu svoga �ivota, ali povijesne ?injenice sklone su broju 9. Navodno ih je sam ubio 4, a uz pomo? drugih još 5. Iako je malo toga poznato o njegovu �ivotu, McCarty je postao legendom kad je njegov ubojica, šerif Garrett, godinu dana nakon što ga je ubio objavio senzacionalnu biografiju naslovljenu ‘Authentic Life of Billy, the Kid’. U prve ozbiljnije nevolje sa zakonom Billy je upao nakon što je zbog tu?e šale završio u zatvoru i iz njega pobjegao kroz dimnjak od kada se smatra bjeguncem. Ubrzo nakon toga prvi put je ubio ?ovjeka, ali sudbinu mu je najviše odredilo zapošljavanje u okrugu Lincoln u Novom Meksiku. Tamo je sudjelovao u sukobu lokalnih trgovaca i ran?era, poznatom pod nazivom ‘Lincoln County War’, tijekom kojega je ubio nekoliko ljudi, me?u kojima i gradskog šerifa. Tijekom toga vremena McCarty je ‘upoznao’ Patricka Garretta, lokalnim konobarom i lovcem na bizone koji je, odmah nakon što je izabran za šerifa, raspisao 500 dolara nagrade na Kidovu glavu. Nakon jednog okršaja Garrett je uspio uhvatiti bandu i smjestiti Kida u zatvor gdje je tijekom ?ekanja su?enja vrijeme provodio daju?i intervjue novinarima iz cijele Amerike u kojoj je tada ve? bio jedna od najpoznatijih osoba. Nakon što je 13. travnja 1881. osu?en na smrt vješanjem Billy je još jednom uspio pobje?i iz zatvora ubivši pritom dva Garrettova stra�ara, no sloboda mu je bila kratkoga vijeka. Na?uvši glasine da se Billy nalazi u blizini Fort Sumnera, šerif Garrett poveo je dvojicu svojih ljudi i krenuo u potragu. Garrett je znao da u gradu �ivi Billyjev prijatelj Pete Maxwell. 14. srpnja 1881. otišao je u njegovu ku?u. Dok je u zamra?enoj sobi ispitivao Maxwella, u sobu je naglo ušao Billy Kid. Postoje dvije verzije sljede?eg doga?aja. Prva je ta da Kid nije prepoznao Garretta u mraku pa je izvadio pištolj i na španjolskom pitao Quien es? Quien es? (Tko je? Tko je?). Kada je Garrett prepoznao Kidov glas, izvadio je svoj pištolj i dvaput zapucao. Navodno je prvi metak pogodio Kida malo iznad srca i ubio ga. Druga verzija, za koju povjesni?ari tvrde da je istinitija, govori da je Kid imao no� u ruci i prije nego je ušao, izustio navedene rije?i (zbog tame) i stradao od Garrettovih metaka. Billy the Kid je pokopan sljede?eg dana na starom vojnom groblju u Fort Sumneru. Njegov se grob nalazio izme?u njegovih palih drugova Toma O’Folliarda i Charliea Bowdrea, a kasnije je preko sva tri groba dodana nadgrobna plo?a s ugraviranim imenima trojice odmetnika i rje?ju ‘drugovi’.

Savezna vlada SAD-a 2007. godine je, nakon objavljivanja ?lanka o satelitskim fotografijama Skylaba i prepiske razgovora izme?u tajnih agenata u vezi s tim fotografijama, priznala postojanje ‘Podru?ja 51’. Area 51 je nadimak za vojnu bazu smještenu u ju�nom dijelu zapadne Nevade u Sjedinjenim Ameri?kim Dr�avama, oko 130 kilometara sjeverozapadno od Las Vegasa. Glavna svrha baze, poznate i pod nazivima Dreamland, Paradise Ranch, Home Base, Watertown Strip, Groom Lake, a u novije vrijeme i Zra?na luka Homey, je razvijanje i testiranje eksperimentalnih vojnih zrakoplova i naoru�anja. Podru?je je dio ‘Nellis’ vojnih operacija, a ‘no-fly’ zra?ni prostor oko baze vojnim pilotima je poznat pod nazivom ‘The Box’. Jezero Groom nije uobi?ajena zra?na baza te se borbene jedinice u pravilu tamo ne razmještaju. Umjesto toga koristiti se za razvoj, testiranja i obuke pilota na novim tipovima zrakoplova. Tek kada, nakon ispitivanja zrakoplov odobri neka od vojnih ili obavještajnih institucija, on mo�e biti predan na uporabu u operativnu zra?nu bazu. Ipak, u bazi se nalaze i nekoliko zrakoplova projektiranih u bivšem SSSR-u koji slu�e za trening i analizu. Sovjetski špijunski sateliti fotografirali su jezero Groom tijekom hladnog rata, a kasnije su i civilni sateliti napravili fotografije baze i njene okolice, no iz slika se ipak mogu izvu?i samo skromni zaklju?ci o uzletno-sletnoj stazi, hangarima i jezeru. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Groom jezero je korišteno za uvje�bavanje bombardiranja i artiljerijskog ga?anja. Nakon rata podru?je je napušteno sve do travnja 1955. godine kada ga je lockheedov tim izabrao kao idealnu lokaciju za testiranje svojih špijunskih aviona U-2 i na njemu sagradio improviziranu bazu tada poznatu kao ‘Site II’ ili ‘Ranch’. Prvi U-2 je iz baze poletio 4. kolovoza 1955., a sredinom 1956. po?eli su pod vodstvom CIA-e prvi špijunski letovi nad tadašnjim Sovjetskim savezom. Nakon što je SSSR u svibnju 1960. srušio U-2, Lockheed je po?eo raditi na njegovom nasljedniku u sklopu CIA-inog programa OXCART. Projekt je uklju?ivao A-12- izvi?a?ki avion s velikom visinom leta i s brzinom od 3 Maha iz kojeg je kasnije razvijen slavni SR-71 Blackbird. Nakon ‘Crne ptice’ podru?je je korišteno za razvijanje i usavršavanje Stealth tehnologije. To je omogu?ilo izradu zrakoplova B-2 Spirit i F-117 Nighthawk koji su bili desetlje?ima ispred svog vremena, a iako su javonsti predstavljeni tek 1988., u ‘Boxu’ su letjeli još od 1977. Razna svjedo?anstva o NLO-ima, ali i brojne izmišljene pri?e su, uz visok stupanj tajnosti, od Podru?ja 51 stvorili jedno od najmisti?nijih svjetskih lokacija, a i iako se napokon zna da zaista postoji, sve što se o bazi stvarno zna dolazi u obliku njenih ‘gotovih proizvoda’.

Hrvatski političar Ante Pavelić, vođa ustaškog pokreta i poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, tipičan primjer nacionalnoga radikala koji je došao do uvjerenja da slobodu svog naroda može izboriti samo nasiljem u polusuverenoj diktaturi vezanoj uz fašističke i totalitarne režime, rođen je u Bradini kraj hercegovačkog Konjica, 1889. godine.

Švedski filmski i kazališni redatelj i scenarist Ingmar Bergman, jedan od najvećih i najutjecajnijih redatelja modernog filma kojih je, uz više od 170 kazališnih komada, režirao 62 filma, dobitnik nekoliko Oscara, Zlatnih globusa i brojnih drugih filmskih nagrada, rođen je 1918. godine u švedskoj Uppsali.

Američki glumac Vincent Pastore, najpoznatiji po ulogama ‘tipičnog mafijaša’ među kojima je najzamjećenija bila ona Salvatorea ‘Big Pussy’ Bonpensieroa u popularnoj seriji The Sopranos, nakon čega je ostvario uloge u filmovima i serijama kao što su Under Hellgate Bridge, Riding in Cars with Boys, Deuces Wild, Made, Mafia!, The Hurricane, Serving Sara, Carlito’s Way, A Tale of Two Pizzas, This Thing of Ours, Shark Tale i drugima, rođen je u New Yorku 1946. godine.

Hrvatski veslač Siniša Skelin, državni reprezentativac koji se s bratom Nikšom proslavio u dvojcu bez kormilara, te u osmercu s kormilarom, disciplinama u kojima je osvojio nekoliko medalja na svjetskim i manjim prvenstvima, nekoliko Olimpijskih medalja i brojna manja natjecanja, rođen je 1974. godine u Splitu.