Dogodilo se na današnji dan – 9. srpnja

Car Svetog rimskog carstva Karlo IV. je 1357. godine položio je kamen temeljac čime je započela izgradnja najpoznatijeg praškog mosta, koji od 1870. prema caru nosi ime Karlov most. Legenda kaže da je Karlo IV. izabrao postaviti kamen u 5 sati i 31 minutu ujutro kako bi se kod zapisivanja početka izgradnje dobio niz brojeva 1-3-5-7-9-7-5-3-1. Autor projekta bio je majstor Jan Oto, a izgradnju je nadgledao Petar Parler. Most je dug 516, širok oko 10 metara, a osiguravaju ga gotički tornjevi od kojih su dva na Maloj Strani, a treći u Starom Gradu. Ukrašen je s 30 kipova podignutih oko 1700. godine od kojih je većina u baroknom stilu. Karlov most stoljećima je bio najvažnija poveznica praških gradova s dvije strane Vltave. Most je završen 1402., a do izgradnje mosta Franje I. 1841. bio je jedini praški most preko Vltave. Konstrukcija mosta trajala je do početka 15. stoljeća, a kroz svoju dugu povijest pretrpio je nekoliko razaranja i rekonstrukcija. Svoj današnji izgled je dobio kada su početkom 18. stoljeća na stupove postavljene barokne statue svetaca koje su 1965. zamijenjene kopijama, a originali su premješteni u češki Nacionalni muzej. Nakon poplave 2002., koja je uzrokovala samo manju štetu na mostu, odlučeno je da se izvrši stabilizacija 8. i 9. stupa na malostranskoj strani mosta koja je završena 2005. Karlov most danas je glavno obilježje i turistička atrakcija Praga. Prema još jednoj od legendi koje se vežu uz njega, s Karlovog mosta u Vltavu je bačen svećenik Jan Nepomuk nakon čega mu je u spomen podignut spomenik, a priča kaže da ako stavite ruku na lik ovog sveca i zaželite želju, ta će vam se želja ispuniti i opet ćete se vratiti u Prag.

Napuljski i hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Napuljski 1409. godine Veneciji je za 100 tisuća dukata prodao Zadar, Novigrad, Pag, Vranu i svoja prava na Dalmaciju, događaj koji je u povijesti ostao zapamćen kao ‘sramna prodaja Dalmacije’. Nakon višemjesečnog cjenkanja sa Mlečanima oko prodaje Dalmacije, u kojoj je gubio utjecaj i vlast, Ladislav je išao ‘spasiti što se spasiti dade’ prodajom zemlje, a u stvari pokupiti novac od posjeda za koji je bilo izgledno da će izgubiti u ratovima i političkim previranjima. Poraz bosanskih plemića, koji su mu bili pristaše, od strane Žigmunda Luksemburškog, snažno je demoralizirao Ladislava pa je krajem 1408. Mlečanima ponudio svoj dio Dalmacije za 300.000 dukata. 12. prosinca Mlečani su mu izjavili da je ponuđeni teritorij opustio od rata pa dugo neće davati prihode, a radi njega će morati voditi skupi rat, te mu nude 100.000 dukata. Ladislav je 30. siječnja 1409. započeo sramotno cjenkanje zatraživši 200.000 dukata, a već 4. veljače je spustio cijenu na 150.000. Mlečani su nakon imenovanja hrvatskog bana Karla Kurjakovića, koji je s njima bio u otvorenom sukobu, spustili cijenu na 70.000 dukata. Konačno je dužd Mihovil Steno za 100.000 dukata od Ladislava kupio sav njegov posjed u Dalmaciji, točnije grad Zadar, Novigrad, Vranu i otok Pag, sa svim pravima ne samo na ovo područje, nego i na čitavu Dalmaciju. Mlečani su vrlo brzo počeli s uvođenjem svoje vlasti pa je već 29. srpnja na zadarskom gradskom zidu zavihoren mletački barjak, a zbog primamljivih ponuda priklonilo im se još nekoliko gradova u primorju i na otocima. Neki su se međutim usprotivili pa su bili osvojeni, a neki su se hrabro i odupirali, poput Šibenika koji je pod mletačkom opsadom izdržao dvije godine. Žigmund Luksemburški, koji je s Venecijom i svojim bosanskim i hrvatskim podanicima ratovao protiv Venecije, na kraju je s Republikom 1413. u Trstu sklopio primirje na pet godina. Kroz to vrijeme svaka je stranka zadržala ono što je osvojila. Ironija ovog povijesnog događaja je u tome što je šest godina ranije u Zadru, prvom gradu koji je Venecija aneksirala nakon prodaje, na ustrajanje hrvatske strane za kralja Hrvatske okrunjen Ladislav Napuljski, a pritom je dao riječ da će “braniti cjelokupnost Dalmacije, Hrvatske i Slavonije”, zemljama na čijoj je nesreći dobro zaradio.

Engleski filozof, matematičar i društveni reformator lord Bertrand Russell, koji se s velikanima svjetske znanosti poput Alberta Einsteina i Alberta Schweitzera borio protiv nuklearnog naoružanja i testiranja, 1955. godine u Londonu je izdao poznati Russell-Einsteinov manifest, koji je Einstein potpisao samo nekoliko dana prije smrti. Slavni manifest, koji je jedinstvena etička refleksija i upozorenje o totalnoj propasti čovječanstva u slučaju nuklearnog rata na Zemlji, zajedno s Einsteinom i Rusellom potpisalo je još devet znanstvenika, od toga 10 dobitnika Nobelove nagrade. Na temelju tog dokumenta, kojim se pozivalo na razboritost i prekid napetosti, Russell je 1957. na politički neutralnoj konferenciji u kanadskom mjestu Pugwash pozvao Amerikance, Britance i Ruse da obustave hladni rat i otklone opasnost od nuklearnog sukoba. Russell je postao predsjednik pagvaške konferencije koju su prihvatili mnogi nobelovci, a tajnik je bio Joseph Rotblat koji je radio na projektu Manhattan, ali je iz njega izašao. Mirovni pokret, izrastao iz konferencije u Pugwashu 1995., dobio je Nobelovu nagradu za mir. Dio manifesta koji se najčešće citira je rečenica koju je tijekom dobivanja Nobelove nagrade 1995. izrekao i Rotblat je: “Sjetite se svoje humanosti i zaboravite sve ostalo.”

Američki republikanski političar Donald Rumsfeld, poznat po tome što je najmlađi, najstariji i tajnik za obranu s najdužim mandatom u američkoj povijesti, najgorljiviji zagovornik i arhitekt američke invazije na Irak 2003. te te neslužbeni vođa neokonzervativne frakcije unutar administracije bivšeg predsjednika G.W. Busha i jedan od osnivača ‘think tanka’ Projekt za novo američko stoljeće, rođen je u Chicagou 1932. godine.

Australski pjevač Bon Scott, punog imena Ronald Belford Scott, originalni pjevač legendarne hard rock grupe AC/DC prepoznatljiv po ‘vrištavom’ glasu i scenskim nastupima, čije je gušenje nakon noći teškog opijanja postala jedna od najpoznatijih, ali i najbizarnijih smrt rock svijeta, nakon čega mu je bend posvetio pjesmu You Shook Me All Night Long, rođen je 1946. godine u Kirriemuiru u Škotskoj.

Američki glumac Chris Cooper, dobitnik Oscara, Zlatnog globusa i BAFTA-e, zapamćen po ulogama u filmovima American Beauty, Capote, October Sky, Seabiscuit, Breach i The Kingdom u kojem je glumio uz Jamiea Foxxa, Ashrafa Barhoma, Jennifer Garner i Jasona Batemana, rođen je u Kansas Cityju u Missouriju 1951. godine.

Američki glumac i producent Tom Hanks, dvostruki dobitnik Oscara, nekolicine Zlatnih globusa i brojnih drugih filmskih nafgrada, koji je prije uspjeha s filmovima Philadelphia i Forrest Gump glumio u televizijskim i obiteljskim komedijama, finacijski najuspješnija filmska zvijezda u povijesti i jedan od dvojice glumaca čiji su filmovi sedam puta uzastopno zaradili 100 milijuna dolara, zapamćen po ulogama u filmovima Bachelor Party, The Money Pit, Big, Apollo 13, That Thing You Do!, Saving Private Ryan, Toy Story I i II, The Green Mile, Catch Me if You Can i brojnih drugih, rođen je 1956. godine u kalifornijskom Concordu.

(metroportal, pixabay)