Međunarodni dan pismenosti – 8. rujna
U čitaonici stručnog tiska postavljena je izložba u povodu obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti (8. rujna). Izložbu možete razgledati u radno vrijeme knjižnice, a sve izložene knjige slobodno posuditi.
Od 1967. godine, Međunarodni dan pismenosti (International Literacy Day) obilježava se svake godine diljem svijeta kako bi se javnost podsjetilo na važnost pismenosti kao pitanja osobnog dostojanstva i temeljnog ljudskog prava svakog čovjeka te kako bi se unaprijedio plan povećanja pismenosti s ciljem izgradnje pismenijeg i održivijeg društva. Unatoč dosad postignutom napretku, problem i dalje postoje. Od 771 milijuna nepismenih ljudi u svijetu, većinom su to žene, što povećava njihovu ranjivost u društvu.
Ovogodišnji Međunarodni dan pismenosti obilježava se pod temom “Transformacija prostora za učenje pismenosti” i prilika je za promišljanje temeljne važnosti prostora za učenje pismenosti kako bi se osiguralo kvalitetno, pravedno i uključivo obrazovanje za sve.
Rapidne globalne promjene dobile su novo značenje tijekom proteklih godina. S porastom ekstremnih temperatura, golemim gubitkom bioraznolikosti, automatizacijom i najnovijim razvojem tehnologija te sve većim digitalnim jazom koji ga prati, pandemijskim bolestima, nasilnom političkom mobilizacijom, utjecajem sukoba, prisilnim raseljavanjem, demokratskim nazadovanjem i protivljenjem ženskim pravima, između ostalih surovih stvarnosti s kojima se naš svijet danas suočava, koče globalne napore u opismenjavanju.
Nadalje, humanitarne krize poput onih u Afganistanu, Jemenu i Ukrajini također su i krize u obrazovanju, s milijunima koji bježe iz ratom razorenih zemalja.
***
“Kako bi se suočile s neposrednim potrebama promjenjivih globalnih okolnosti, posebno tijekom pandemije COVID-19, svjetske, nacionalne i lokalne vlade imale su gotovo univerzalan odgovor, usmjeren na nastavak formalnog osnovnog i visokog obrazovanja, te su se prebacile u potpunosti ili djelomično na prostore za učenje digitalne pismenosti.
Međutim, da bi obrazovanje moglo nastaviti djelovati kao aktivan medij promjene, potrebno je pozabaviti se pitanjima uključivosti i jednakosti, čiji je položaj dodatno pogoršan zbog digitalne transformacije prostora za učenje pismenosti.
Prema izvješću Međunarodnog povjerenstva za budućnost obrazovanja (2021.), da bi se budućnost transformirala, neizbježno je da se globalna zajednica i nacionalne vlade okrenu rješavanju problema nerazmjernog pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT), uključujući osiguravanje pristupa električnoj energiji i kućnom internetu, i to osobito mladima i odraslima iz ranjivih skupina koje se suočavaju s intersekcijskim nedostacima zbog siromaštva, rodnih identiteta i seksualne orijentacije, društvenog statusa, etničke pripadnosti, jezične raznolikosti, invaliditeta i geografskog položaja.
Također, treba uzeti u obzir implikacije ponovnog otvaranja formalnih obrazovnih institucija te da se određene ranjive skupine učenika možda nikada neće vratiti formalnom obrazovanju. Prema podatcima UNESCO-a, nakon pandemije, taj broj iznosi gotovo 24 milijuna učenika. Predviđa se da će od toga oko 11 milijuna biti djevojčice i mlade žene. Kako nitko ne bi bio zakinut, potrebno je obogatiti i transformirati postojeće prostore za učenje integriranim pristupom i omogućiti opismenjavanje kroz perspektivu cjeloživotnog učenja.”
Preuzeto s mrežne stranice UNESCO-a: https://en.unesco.org/sites/default/files/ild-2022-cn-en.pdf
Gradska knjižnica “Franjo Marković”