U Križevcima održana Javna tribina na temu jezične politike i položaju hrvatskog jezika

U Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ Križevci, u petak je održana Javna tribina na temu “Jezična politika od Novosadskog dogovora, donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika do donošenja Zakona o hrvatskom jeziku“.

Gost tribine bio je prof.dr.sc. Krešimir Mićanović iz Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a tribinu je organizirala Udruga hrvatski dragovoljci i veterani Domovinskog rata, uz potporu Grada Križevaca.

Mićanović je krenuo od druge polovice 19. stoljeća približivši okupljenima hrvatski jezik kroz protekla stoljeća. -U doba Banovine Hrvatske 1939. godine dobiven je određeni oblik autonomije i ponovo se o jeziku i školstvu odlučuje u Zagrebu. U razdoblju NDH jezična politika vodi se između vlasti i hrvatskih filologa, a najvažniji filolozi bili su Stjepan Ivšić i Blaž Jurišić. Nova dionica otvara se 1945. godine i u tom razdoblju Hrvatska je jedna od Republika Federativne Jugoslavije, ali o hrvatskom jeziku se ipak odlučivalo u Zagrebu. Tako je bilo do 50-ih godina i dolazi do Novosadskog dogovora. I srpski filolozi su bili zainteresirani za taj model zajedničkog jezika dajući vlastita rješenja.

Hrvatski filolozi uspjeli su ispregovarati pravopis koji je mogao biti prihvatljiv hrvatskoj sredini osim naziva jezika – rekao je Mićanović i podsjetio na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika.

-Iz reda književnika treba istaknuti Miroslava Krležu koji je imao posebnu političku težinu. Hrvatsko proljeće donosi promjene Ustava i tadašnje partijsko vodstvo zalaže se da se hrvatski jezik vrati u Ustav. U Skupštini Jugoslavije od 1974. do 1990. godine službeni jezik bio je hrvatski književni jezik. U hrvatskim školama se jezik više nije zvao hrvatsko-srpski, već hrvatski ili srpski, a u Beogradu se zvao hrvatski književni jezik. Tako se zvao do raspada Jugoslavije – poručio je Mićanović kazavši kako je 1991. godina bila prijelomnica uz samostalnu državu Hrvatsku.

-U školstvu osjećamo da su nove generacije izgubile vještinu da se izražavaju pismeno. Govoreni jezik je jedno, a pisani jezik je drugo. Za stjecanje vještine treba uložiti određeni napor. Vlastiti jezik treba učiti kako se pišu određeni tipovi tekstova. Školstvo se s time muči – zaključio je.

Moderator tribine bio je Mate Babić.