U Gradsku knjižnicu “Franjo Marković” Križevci stigli novi naslovi
Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci brine kako bi čitatelji, od najmanjih do najvećih svakog tjedna mogli posuditi i pročitati nešto novo, pa su tako i ovog tjedna u knjižnicu stigli novi naslovi, a koji, saznajte u nastavku.
STRUČNO-ZNANSTVENI ODJEL
HRVATSKA PRIRODNA BAŠTINA / Josip Jukić, Goran Šafarek; [fotografije Goran Šafarek, Vid Jakša Opačić]. – Zagreb: Mozaik knjiga, 2023.
Svi narodi na našem planetu vole isticati svoje posebnosti, a pritom često naglašavaju bogatstvo kulturne i prirodne baštine. Ni mi u Hrvatskoj u tome nismo iznimka, a kako bismo i bili, kad smo svjesni u kakvoj predivnoj zemlji živimo …
Uz neprocjenjivu kulturnu baštinu, upravo raznolika i vrlo bogata prirodna baština Lijepu Našu čini još ljepšom.
Niska sazdana od više od tisuću otoka i otočića, čarobni slapovi, mistična jezera, slikovite rijeke, tajanstvene špilje, opjevane planine, očuvana flora i fauna … Nabrajati ljepote i nizati epitete mogli bismo unedogled. Zato su u ovoj knjizi autori Josip Jukić i Goran Šafarek probrali ono najbolje od najboljeg i svim čitateljima pripremili ovu veličanstvenu zeleno-plavu slagalicu. Slagalicu protkanu vrhunskim fotografijama u kojoj će zasigurno uživati i neka buduća pokoljenja.
BELETRISTIKA
KRONIKA ZABORAVA / Sebastijan Pregelj; sa slovenskoga prevela Mirta Jurilj. – Zagreb: Edicije Božičević, 2023.
˝Kronika zaborava˝ Sebastijana Pregelja jedan je od kritički najbolje prihvaćenih slovenskih romana u posljednjih petnaestak godina. Nakon što je osvojio niz nacionalnih nagrada za književnost, veliku je čast doživio s nominacijom za prestižnu International Dublin Literary Award 2021. godine.
Glavni junak ˝Kronike zaborava˝ čovjek je koji svoje posljednje dane provodi u domu za stare i nemoćne, gdje pronalazi prijateljstvo pa i ljubav, ali naviruća demencija egzistenciju će mu pretvoriti u niz rascjepkanih slika koje je sve teže i teže sastaviti u neku suvislu sliku. Temeljno pripovjedno načelo Kronike zaborava struktura je sjećanja dementna čovjeka. Sa svakim danom, ona se izobličavaju, mijenjaju, nestaju, stvaraju nove narativne tokove i opet uviru u stare. Ovo je roman o zaboravu, o sjećanju, ali prije svega je to roman o ljudskom životu i koliko on svakome od nas znači te, možda važnije od svega ostalog, kako se svatko od nas pojedinačno nosi s njegovim neminovnim krajem, s tim baukom koji stoji na koncu svega i nezaustavljivo nam se približava. Sebastijan Pregelj ispisao je duboku, dirljivu i prije svega vrlo ljudsku priču o životu, ljubavi i smrti.
Citat iz knjige:
U životu sam naučio dosta trikova. Zapravo, život se sastoji od beskrajnog niza trikova i uglavnom se vrti samo oko glume. Odmalena su me učili što je ispravno, a što nije. Učili su me roditelji, učile su me odgojiteljice i učiteljice, učili su me gdje god sam došao i gdje god sam bio, čak i tamo gdje sam se nakratko zaustavio. Naučili su me što, kada i kako se smije činiti i što, kada i kako ne; naučili su me da je najvažnije ono između o čemu se ne govori, i da će me drugi ocjenjivati i suditi uglavnom po tome. Naučili su me tko su sve ti drugi i što mogu očekivati od njih. Zapravo, ne mogu se oteti dojmu da bi me čak i danas rado učili iako svi znaju da se starog psa teško može ičemu naučiti.
DJEČJI ODJEL
KNJIGA O VREMENU: PUSTOLOVINE U PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI, BUDUĆNOSTI I DALJE / tekst Clive Gifford; ilustracije Teo Georgiev ; preveo s engleskoga Dario Hrupec. – Zagreb: Školska knjiga, 2023.
Jeste li znali da je zeptosekunda trilijunti dio milijarditog dijela sekunde? Ili da je SAD nekada imao 144 različite vremenske zone? Ili da ćete tijekom života otprilike 33 godine provesti u krevetu?
Otkrijte još pitanja, odgovora i teorija u ovoj uzbudljivoj knjizi o prošlosti, sadašnjosti, budućnosti…!
Knjiga o vremenu prepuna je fascinantnih spoznaja i podataka o pojmu vremena. Što je zapravo vrijeme? Zašto se katkad čini da se ubrzava ili usporava? Kako funkcionira? I je li uopće stvarno? Je li vrijeme na Zemlji isto što i vrijeme na Marsu? Je li moguće putovati kroz vrijeme? Ova knjiga sadržava odgovore na ova pitanja i mnoga druga!
Knjiga kroz prizmu vremena istražuje širok spektar tema s područja STEM-a koje djeca poznaju i vole – poput svemira, dinosaura, životinja, ljudskog tijela i strojeva – a sve iz potpuno nove perspektive.
Jasne ilustracije pomažu u prenošenju apstraktnih pojmova i pridonose ugodnom iskustvu čitanja. Zabavna i iznenađujuća, Knjiga o vremenu naučit će djecu da gledaju na svijet na potpuno nov način.
STRIPOVI
TIŠINA SLAVUJA: 2 / prema djelu Liane Hearn; [scenarij] Stephane Melchior ; [crtež] Benjamin Bachelier ; [prijevod Ana Tomičić]. – Zagreb: Bookglobe, 2022.
Tišina slavuja je grafička novela scenarista Stéphanea Melchiora i crtača Benjamina Bacheliera realizirana po predlošku prvog romana iz serije Priče o Otoriju, britanske spisateljice Lian Hearn. Priča, smještena u izmaštani srednjovjekovni Japan, u razdoblju Sengoku, koji se od stvarnog razlikuje suptilnim, ali za sadržaj ključnim detaljima prati sudbinu i odrastanje siročeta Tomasua, iz sela prezrenih (nevidljivih) kršćana, koji se drznuo suprotstaviti moćnom vojnom zapovjedniku i feudalcu odgovornom za masakr dječakova očuha i pomajke kao i svih seljana i petnaestogodišnje djevojčice Kanede koja raste u neprijateljskom ozračju klana Tohan gdje je taokinja. Ova fantastična saga čiji korijeni sežu u japansku srednjovjekovnu kulturu, namijenjena ponajprije adolescentima, ima cijeli niz paralela s ključnim literarnim djelima fantastične književnosti kao što su Gospodar prstena ili Igre prijestolja, no nadahnuta Hearnina kreacija cijelog jednog svijeta koji nalikuje na srednjevjekovno japansko društvo, ali se od njega dovoljno razlikuje da izazove dodatnu radoznalost čitatelje, a koje su Stéphane Melchior i Benjamin Bachelier posebno upečatljivo transponirali u medij stripa tematski i stilski značajno nadilazi razinu obične razbibrige te potiče čitatelje na dublje promišljanje sudbina individua primoranih odrastati u okolnostima koje su okrenute protiv njih.