Veliki interes za izložbu Joana Miroa u Muzeju Grada Đurđevca
Muzej Grada Đurđevca s atraktivnim galerijskim prostorima u potkrovlju utvrde Stari grad ovom sedmom po redu inozemnom izložbom još se jednom potvrdio kao jedinstvena muzejska institucija u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a Grad Đurđevac kao sredina koja prepoznaje i cijeni prave umjetničke vrijednosti i želi ih približiti svojim stanovnicima. A osim lokalnog stanovništva, ovih ljetnih mjeseci zabilježen je i značajan porast broja posjeta stranih gostiju. Nakon izložbi velikog Picassa, Chagalla, Dalija, da Vincija, Hundertwassera & Hasegawe te Toulouse-Lautreca, najnovija izložba Joana Miroa mamac je za ljubitelje likovne umjetnosti i turiste, koji u Đurđevcu tijekom ljeta i dobar dio jeseni mogu vidjeti više od stotinu grafičkih radova koji dolaze iz zbirke američke umjetnice, kolekcionarke i galeristice Suzanne C. Nagy.
– Gotovo da nema dana kad nam ne dođe netko iz Njemačke, Italije, Mađarske, Češke, SAD-a, ističe Edita Janković Hapavel, ravnateljica Muzeja grada Đurđevca, sigurna da će do do 31. listopada 2024. godine do kada će izložba biti otvorena za posjetitelje njihov broj premašiti sva očekivanja. Đurđevac je i zbog ove velike izložbe ponovo postao kulturno i turističko središte Podravine i ovoga dijela Hrvatske. U sinergiji s ostalim sadržajima u Muzeju i oko njega uspijevamo sve projekte, a posebno ovakve velike inozemne izložbe, učiniti samoodrživima i pred velikim brojem posjetitelja promovirati našu kulturu, umjetnost i tradiciju. To je garancija da će se one i dalje u galerijskim prostorima Muzeja u Starom gradu i dalje odvijati, ističe ravnateljica Edita Janković Hapavel.
Joan Miró (1893.-1983.), je katalonski slikar, grafičar, kipar i keramičar, jedan od najznačajnijih predstavnika moderne umjetnosti. Rane poticaje iz slikarstva Van Gogha, fovista i kubista pretvorio je pod utjecajem dadaista i nadrealista u osebujan poetski i bajkoviti likovni svijet u kojemu su spontanom i magijskom primjenom boja i biomorfnih oblika naznačeni i neki od njegovih stalnih motiva: žene, ptice, kukci, oči, sunce, mjesec i zvijezde. Taj svoj svijet Miró je širio na scenografiju, kostimografiju, skulpturu, keramičke murale, vitraje i tapiserije, a od 1950-ih sve intenzivnije i na grafičku umjetnost koja čini važan dio njegovog opusa.
Među izloženim su radovima listovi u tehnici pochoira po seriji gvaševa Zviježđa (Constellations) koju je Miró smatrao jednom od svojih najznačajnijih serija, litografije iz Quelques fleurs pour des amis posvećene njegovim prijateljima, ilustracije u suhoj igli za knjigu L’issue dérobée pjesnika J. Dupina te bakropisi za Càntic del Sol sv. Franje Asiškog.