Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije “Oluja” u Križevcima
Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je u tri dana oslobođeno 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja.
Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati, a već do 7. kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila okupirana područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini te ih vratila u sastav Republike Hrvatske.
Godišnjica Oluje svake se godine obilježava 5. kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK). Preostala područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, Hrvatskoj su vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998. godine.
Svečano obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 30. obljetnice VRO „Oluja“ održano je jutros i u Križevcima.
Nakon svečanog misnog slavlja položeni su vijenci i svijeće kod bista dr. Franje Tuđmana i ratnog ministra Gojka Šuška, a svečani program održan je i kod spomenika “Ponos branitelja – u znaku križa”. Vijence su položili i svijeće upalili predstavnici Koordinacije udruga branitelja Domovinskog rata Grada Križevaca i obitelji poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, Grada Križevaca, HDS-a, HDZ-a, nezavisni vijećnik Hrvoje Seleš, predstavnici BBB-a i Torcide.
Božo Lazar uime Odbora za branitelje Grada Križevaca i Koordinacije udruga branitelja Domovinskog rata Grada Križevaca rekao je kako su briljantnom operacijom Oluja oslobođena okupirana područja RH. -Nakon svih stradavanja prvi hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik dr. Franjo Tuđman rekao je”imamo svoju državu, konačno smo svoj na svome”. Treba spomenuti ratnog ministra obrane Gojka Šuška i sve hrvatske branitelje. Nesmijemo zaboraviti što je bilo, ali ubrzanim koracima idemo naprijed, a to je pokazao i mimohod u Zagrebu – poručio je i dodao kako je na spomeniku uklesano 37 imena križevačkih branitelja poginulih u Domovinskom ratu.
Križevački gradonačelnik Tomislav Katanović rekao je kako se treba prisjetiti događanja u proteklih 30 godina. -Moramo se i pitati imamo li domovinu kakvu su željeli i sanjali poginuli branitelji i svi koji su se za nju borili. Je li ta domovina ona koju želimo svojoj djeci? Je li borba gotova? Nije! Smijemo li zaspati na straži, pokleknuti i posustati? Trebamo stvarati bolju Hrvatsku i bolje Križevce? – kazao je.
Okupljene je u molitvi na kraju svečanosti okupio velečasni Mihajlo Simunović, a u glazbenom programu nastupila je Lana Tinodi. Križevački vatrogasci zaslužni su za podizanje hrvatske zastave.
Operacija Oluja pokrenuta je tri mjeseca nakon operacije Bljesak kojom je Hrvatska vratila kontrolu nad zapadnom Slavonijom te nakon što su predstavnici RSK odbili svaku mogućnost mirnog rješenja, uključujući i plan Z4. Njome je okončan rat u Hrvatskoj tijekom kojeg su vojne snage RSK, potpomognute vojnom i financijskom podrškom iz Beograda, napale i srušile brojne gradove i sela te protjerale nesrpsko civilno stanovništvo.
Uz Knin, operacijom Oluja oslobođeni su i Gračac, Obrovac, Korenica, Slunj, Plitvice, Sveti Rok, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Dubica i brojna druga mjesta, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S druge strane, sa spomenutih se područja nakon Oluje iselilo oko 200 tisuća građana, pretežno srpske nacionalnosti, kojima je povratak, prema tvrdnjama nevladinih organizacija, godinama bio otežavan i onemogućavan.
Vojna operacija kojom je oslobođena jedna petina hrvatskog teritorija nije prošla bez ljudskih gubitaka. U Oluji su poginula 174 vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.
Trideseta obljetnica Oluje obilježena je i velikim vojnim mimohodom 31. srpnja u Zagrebu u kojem je sudjelovalo oko 3400 vojnika, 500 borbenih i neborbenih vozila te ukupno 41 zrakoplov iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.