U Gradsku knjižnicu “Franjo Marković” Križevci stigli novi naslovi
Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci brine kako bi čitatelji, od najmanjih do najvećih svakog tjedna mogli posuditi i pročitati nešto novo, pa su tako i ovog tjedna u knjižnicu stigli novi naslovi, a koji, saznajte u nastavku.
STRUČNO-ZNANSTVENI ODJEL
O GLUPANIMA, IDIOTIMA I GLUPIM IDIOTIMA: ZAŠTO JE VAŽNO KRITIČKI PROMIŠLJATI / Lars Fr. H. Svendsen; s norveškoga preveo Mišo Grundler. – Zagreb: TIM press, 2025.
Proslavljeni norveški filozof Lars Fr. H. Svendsen u knjizi ˝O glupanima, idiotima i glupim idiotima˝, dvanaestoj prevedenoj na hrvatski jezik, duhovito i lucidno uranja u povijest filozofije gluposti i idiotizma. Hoćemo li ući u zlatno doba gluposti? I hoće li nas umjetna inteligencija natjerati da manje razmišljamo? Što karakterizira nekoga tko glupo razmišlja? I što znači kad kažemo da se netko ponaša kao idiot? Nitko od nas nije imun na glupost i idiotizam, ali nije sve izgubljeno.
Ova knjiga govori o autorefleksiji, preispitivanju vlastitih navika razmišljanja i načinima shvaćanja stvari – ona je svojevrstan vodič za prepoznavanje ne samo tuđe gluposti, već i vlastite sklonosti olakom zaključivanju, uskogrudnosti i tvrdoglavosti. Ipak, u kontekstu današnjice obilježene društvenim mrežama koje daju glas baš svima, ova Svendsenova knjiga prijeko je potrebna. Jer ako izgubimo sposobnost razlikovanja jasnih argumenata od gluposti i idiotizma, gubimo uporište u stvarnosti.
https://tim-press.hr/hr/knjige/o-glupanima-idiotima-i-glupim-idiotima/
BELETRISTIKA
HRVATSKA NA TACNI: KONOBAR VAM SERVIRA NOGOMETAŠE, MANEKENKE, BIZNISMENE, POLITIČARE…SVE! / Andrija Kunić. – Zagreb: Rafinerija ideja, 2025.
˝Hrvatska na tacni˝ iskren je i sirov grupni portret nacije kakav riječima može naslikati samo konobar, čovjek koji je godinama slušao, gledao i upijao sve što se događa u kafićima, restoranima i hotelima diljem zemlje. U svijetu gdje jedan osmijeh može donijeti veliku napojnicu, a jedna pogrešna riječ otkaz, poslužujući biznismene, političare, nogometaše, manekenke, pjevače, turiste, umjetnike… i “male ljude”, konobar postaje tihi kroničar društva – nevidljiv, ali svjedok svega.
Andrija Kunić, s britkim humorom i oštrim okom za detalje, pričama o bahatim moćnicima, velikodušnim anonimcima, izgubljenim dušama i skrivenim herojima oslikava put ugostiteljstva od smještanja dvadeset radnika u pedeset derutnih kvadrata, od doba ako nećeš ti, ima tko hoće, do dana kad čak i elitnim hotelima toliko fali ljudi, da vanjskim konobarima za dan ispomoći plaćaju 350 eura, put i smještaj u jednokrevetnoj sobi.
Svaka je anegdota istina o društvu i ljudskoj prirodi – gorka, slatka i ponekad nevjerojatna. Hrvatska na tacni nije samo knjiga o ugostiteljstvu – to je priča o Hrvatskoj kakvu rijetko vidimo, servirana bez uljepšavanja.
https://www.ljevak.hr/andrija-kunic/34659-hrvatska-na-tacni.html
DJEČJI ODJEL
MODRI GRAFIT / Adam Rajzl; ilustrirao Dubravko Mataković. – Bizovac: Ogranak Matice hrvatske, 2025.
Zbirka priča za djecu ˝Modri grafit˝ Adama Rajzla sadrži osamnaest odabranih priča koje su objavljene u dječjim časopisima ili dramatizirane na Hrvatskom radiju. U ovim pričama autor će vas uvesti u dane djetinjstva, prvih ljubavi, prirodnih pojava, životinjskog svijeta pa čak i nekih nepoznatih fenomena koji će u vama probuditi svijet mašte i razigranosti.
https://www.menartshop.hr/proizvod/modri-grafit/
POLICA STRIPOVI
CURE / Hana Tintor. – Zagreb: Bodoni, 2025.
Strip! One su u kasnim dvadesetima ili ranim tridesetima. Muče ih ljubavni odnosi, kako da komuniciraju, koje su ispravne vrijednosti. Zbunjuje ih i frustrira nametnuti život s instagrama. Vesele se silnim malim stvarima i sretne su ako im dostavljač slučajno zabunom dostavi suši, oduševljene su kada dođe ljeto i idu na plažu, no na moru opet se opterećuju time kako izgledaju. One su Cure, a nacrtala ih je i u svakodnevnim situacijama ulovila Hana Tintor. U nizu stripovski nacrtanih epizoda pred nama se otvara naša svakodnevica, nekada banalna, ali češće sretna, a najsretnija jer imamo prijateljice i prijatelje, jer znamo s kim podijeliti i radost i tugu. Cure su svjesne da je svijet ponekad nepravedan prema njima, no znaju uživati u trenutku te se zato s njima i smijemo i tugujemo.
Cure Hane Tintor nisu samo priča jedne generacije, one su priča urbanih djevojaka cijeloga svijeta. Paradoksalno, u vremenu kada je sve dostupno jedinim klikom, sve je postalo udaljenije nego ikada, a Cure nam u taj svijet distance donose vedrinu susjedstva, smijeh i suze radosnice.