“The Economist: Svijet u 2022.” – planovi i očekivanja za Hrvatsku
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na konferenciji u organizaciji The Economista “Svijet u 2022. godini”, transformacija hrvatskog gospodarstva kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. 2026.
Uz predsjednika Vlade sudjeluju potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović.
Obratio se prisutnima i predsjednik Vlade.
– Drago mi je da je Vlada pokrovitelj ovog događaja i promocije časopisa kojeg vjerujem većina nas već godinama čita. Ovo izdanje je dobro jer daje nam pogled u izazove pred nama. Trebamo biti oprezni što nas sve može dočekati. Svijet je još uvijek u fazi pandemije i nitko ne zna dokad će trajati, to je jedina sigurna činjenica. Ne znamo s kakvim ćemo se sve varijantama virusa susretati i poduzimati. Prilagođavati ćemo globalno našu suradnju i naše djelovanje u zaštiti zdravlja, rekao je Plenković.
Istaknuo je kako će sve učiniti kako bi omogućili gospodarski, društveni i financijski tijek što predvidljiviji i korisniji u ekonomskom smislu.
– Ta vrsta balansiranja je vrsta vježbe na koji su se navikle sve vlade, kompanije, obrazovne institucije i međunarodne institucije. Mislim da ćemo ići prema međunarodnom dokumentu koji bi u budućnosti trebao regulirati način postupanja kada se susretnemo s ovakvim izazovima kada je u pitanju pandemija, rekao je.
Andrej Plenković je rekao kako nisu imali recept za ovo čime su se bavili u protekle dvije.
– Nitko nije očekivao da ćemo se u 21. stoljeću susresti s ovakvom pošasti. Imamo jasne globalne pozicije najvećih zemalja. Odnos SAD-a i Kine je jedna od najvažnijih tema na globalnom aspektu. Treći čimbenik je Rusija u pogledu stabilnosti Europe, granica i nama partnerskih susjednih zemalja. Sutra je samit u Bruxellesu s istočnim partnerstvom gdje će se razgovarati kako pomoći tim zemljama u reformskom procesu i kako izaći u susret njihovim reformskim ambicijama. Treba znati da su to sve zemlje koje već dugi niz godina imaju dio njihovih područja okupiranih, izvan kontrole ili situacije gdje su zamrznuti konflikti ili sukobi niskog intenziteta. Četvrti element koji je izrazito važan je pitanje migracija. Nismo još stali s procesom migracija. Najčešće nezakonitim procesom migracija. One se događaju globalno, a mi gledamo kroz optiku migracija prema Europskoj uniji, a ne rijetko onim rutama koje prolaze kroz Hrvatsku ili naše susjedstvo. Ta četiri pravca koja postoje imaju različiti vrstu intenzitete i aktivnosti, rekao je.
Plenković je istaknuo kako je peta tema sigurno dugoročno najvažnija, a radi se o klimatskim promjenama.
– To je politička tema stoljeća. Istodobno zemlje Europe se susreću s temom koju smo mi nametnuli prije dvije godine kada se formirala komisija Ursule Von der Leyen, a to je pitanje demografske revitalizacije. Europa je sad doslovno stari kontinent uz neke iznimke. Više od pola članica EU-a ima problem s prirodnim prirastom. Hrvatske je jedna od tih zemalja i to je u egzistencijalnom smislu i najveći problem. Kao narod moramo naći rješenja kako da te probleme pokušamo smiriti u smislu negativnog trenda, a onda dugoročnim mjerama i aktivnom politikom premostiti, rekao je.
Sljedeća je tema Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao okvir za jačanje otpornosti hrvatskog gospodarstva i institucija i hrvatskog društva.
– Taj kontekst ima nekoliko svojih sastavnica. Ljudi su postali nervozni. Različite političke opcije koriste ovu krizu za promicanje nekih svojih interesa i pozicija. Svi se suočavaju s različitim političkim akterima koji bez ikakvih kompleksa nastoje profitirati na korona krizi. To je istina i s tim se moramo suočavati. Moramo biti svjesni polarizacije u društvu i vidi se utjecaj interneta i utjecaj društvenih mreža. Vidi se utjecaj lažnih i nepotpunih informacija koje nerijetko s neko vrstom nezadovoljstva koja se akumulirala ne vjeruju institucijama, vladi, javnom zdravstvu, pa i znanosti. Svim autoritetima koji bi trebali biti očiti sami po sebi, ali to je jednostavno u današnjem komunikacijskom svijetu nije tako i teško da će se promijeniti, rekao je.
Istaknuo je kako s aspekta gospodarstva i pada BDP-a kojem smo svjedočili u 2020. sve vlade pa i hrvatska vlada suočile su se s nevjerojatnim izazovima.
– Prvo smo morali kompletno razmišljati “out of the box”. Nije bilo ničeg što smo napravili, a da smo imali neki recept. Platili smo plaće privatnom sektoru, dugo i na održiv način, olakšat ćemo život brojnim kompanijama tako da ne moraju plaćati svoje obveze. Platili smo mnogima neke fiksne troškove. U tom kontekstu i slabije turističke sezone, slabijeg općeg intenziteta gospodarske aktivnosti, uspjeli smo premostiti 2020. godinu koja je srušila sve naše trendove. To smo napravili jer smo bili uvjereni da nema nikog drugog osim države koja može stati iza gospodarstvenika, privatnog sektora, naših radnika, obitelji, iza egzistencije naših ljudi. I tu smo uspjeli. Točno, otišli smo u rashode koji su sad negdje iznad 40 milijardi kuna, ali nam nije žao. Nije došlo do masovnih otpuštanja, ni do vala stečaja, ni ugroze funkcioniranja države i gospodarstva, rekao je.
Rekao je kako su u kriznoj 2020. godini uspjeli napraviti neke stvari bez presedana.
– Osigurati najviše novaca za razvoj Hrvatske i to bespovratnih i to za ovo desetljeće u kojem smo sada. Hrvatska je kombinacijom redovitih sredstava kao što je članica EU-a kroz sedmogodišnji proračun i sredstvima iz EU sljedeće generacije. Treba pribrojiti sredstva zbog šteta od dva potresa, po milijarda eura. Oko 25 milijardi eura na raspolaganju za ovo desetljeće. To je više nego što smo ikad imali u kojoj situaciji i međunarodnim financijskim institucijama ili zaduživanjima. Ovdje su to u velikoj mjeri i bespovratna sredstva. Dio s participacijom, a manji dio – 1/3 Nacionalnog plana i oporavka i otpornosti bila bi povoljni krediti, rekao je.
im/radiokrizevci.hr
Foto: plenković/facebook
Izvor: hrt