Dogodilo se na današnji dan – 19. travnja
U Zagrebu je 19. travnja 1273. održan prvi poznati sabor, sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima. Tada je utvrđen i naziv sabora: Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis), a njegove se odluke nazivaju statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom). Odluke Sabora svojim pečatom potkrepljivao je ban.
Američki rat za nezavisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connectiut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia. Zbog kolonijalističke politike Velike Britanije prema njima ove su kolonije oružanim sukobom kod Lexingtona (19. travnja 1775.) počele rat protiv britanske vladavine u Sjevernoj Americi . Tijekom rata, one su 1776. donijele i glasovitu Deklaraciju nezavisnosti te proglasile svoju samostalnost od britanske krune.
Albert Hofmann bio je švicarski kemičar. Najpoznatiji je po otkriću lisergične dietilamidne kiseline (tzv. LSD-25). Hofmann je autor više od 100 znastvenih radova kao i nekoliko knjiga od kojih je i LSD: My Problem Child. Njegovo istraživanje na lisergičnoj kiselini, što je dio ergot alkaloida, na kraju je dovelo do sinteze LSD-25 1938. godine. Tek pet godina kasnije, nakon što je Hofmann ponovno sintetizirao spojeve koje je otkrio a tad već skoro zaboravljene, slučajno je otkrio psihodelična svojstva LSD-a nakon što mu se vrlo mala količina upila kroz kožu prstiju. Tri dana kasnije, 19. travnja 1943. Albert je namjerno testirao na sebi količinu od 250 mikrograma i iskusio vrlo snažan utjecaj LSD-a, taj dan je poznat kao dan s biciklom, zbog toga što se Hofmann nakon testiranja zaputio kući na biciklu i tada poćeo osjećati čudne efekte LSD-a. Uslijedila su daljna testiranja u kojem su sudjelovali Hofmann i njegovi kolege, već 3 dana kasnije, nastali su prvi pisani dokumenti.
Grace Patricia Kelly američka glumica i princeza od Monaca. Godine 1956. se udala za monegaškog princa Rainiera III. Vjenčanica koju je nosila bila je najskuplja stvar ikad izašla iz MGM studija i ruku dizajnerice Helen Rose. Preko 30 metara svile, tafta i preko stotinu metara svilene mreže. Čipka od ruža, stara 125 godina, uzeta je iz muzeja, a na tisuće finih bisera ušiveni su u veo buduće princeze. Vjenčanje stoljeća, kako su ga nazvali novinari, obavljeno je prvo svjetovno, u jednoj od prostorija palače u Monacu, nakon čega je par morao spavati u odvojenim sobama, a zatim u Crkvi sv. Nikolasa 19. travnja 1965., nakon čega su otišli na medeni mjesec. Po povratku sa medenog mjeseca objavljeno je kako je princeza Grace trudna. Nacija je mogla odahnuti.
Kardinalska je konklava Josepha Aloisa Ratzingera izabrala za papu (265. po redu) 19. travnja 2005. godine. S više od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger je najstariji papa koji je izabran u zadnjih 275 godina, poslije pape Klementa XII. Benedikt XVI. je osmi Nijemac koji je izabran za papu, zadnji je bio nizozemsko-njemački Adrian VI. (1522.-1523.), dok je zadnji papa s imenom Benedikt bio je Benedikt XV., koji je služio od 1914. do 1922. godine.
Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja izdvojiti Eliota Nessa (1903.), agenta ministarstva financija i vodećeg čovjeka u periodu prohibicije koji je strpao u zatvor Al Caponea. Na današnji dan rođena je i američka glumica Jayne Mansfield (1933.), plavuša bujnog poprsja koja se proslavila 1950-tih godina u filmovima “Djevojka tu ne može pomoći” i “Vodič za oženjene muškarce”. Treba navesti i američku komičarku Ruby Wax (1953.) koja je karijeru napravila u Velikoj Britaniji kao glumica i voditeljica. Američki glazbeni producent Bob Rock (1954.) najpoznatiji je po svojem radu s bendovima poput Metallice, Motley Cruea, Bon Jovija, The Culta itd također je rođena na današnji dan. Na kraju valja navesti i američke glumice mlađe generacije Ashley Judd (1968.) te Kate Hudson (1979.).
Izvor: metro-portal.hr, Foto: pixabay.com