Dogodilo se na današnji dan – 3. lipnja
Lansiran Gemini 4, drugi najveći izljev nafte u povijesti u Meksičkom zaljevu.
Nakon opsade tijekom prvog križarskog rata Antiohija je 1098. pala u ruke europskih osvajača. Prva križarska protiv grada, kojeg su Turci zauzeli 9 godina ranije, trajala je od 21. listopada 1097. do 3. lipnja 1098. a predvodili su ju Raymond od Toulousea, Godfrey od Bouillona i Bohemund od Tarantoa. Grad je bio pod upravom Yaghi-Siyana koji je, nakon što je čuo da velika križarska vojska planira osvojiti grad, iz njega izgnao većinu kršćana kako bi smanjio vjerojatnost izdaje. Po dolasku, križari su djelomično opkolili grad, ali dugo vremena nisu mogli ući u njega, a među njihovom vojskom nakon kratkog vremena počela je vladati glad. Uz to cijelo su vrijeme bili pod pritiskom znajući da je Yaghi-Siyan pozvo pomoć koja je nakon okupljanja vojske bila na putu kako bi razbila opsadu. Pred dolazak te velike i nadmoćnije muslimanske vojske križari su, zahvaljujući izdaji zapovjednika jedne od gradskih kula, uspjeli ući u grad. U Antiohiji je nakon toga uslijedio veliki pokolj muslimanskog stanovništva kojem su se priključili i preostali gradski kršćani. Yaghi-Siyan uspio je pobjeći no uhvaćen je i ubijen nedaleko od grada. Već dva dana nakon pada pred grad je stigla velika muslimanska vojska i opkolila ga. Križari su se našli u bezizlaznom položaju s nedostatnim zalihama hrane i daleko nadjačani, no jedan redovnik je, nakon tvrdnje kako je doživio božansku viziju, u jednoj od gradskih crkava pronašao navodno sveto koplje kojime je na križu proboden Isus Krist. Vođeni religioznim fanatizmom koji je nakon toga zavladao križari su u jurišu iz grada porazili i rastjerali nadmoćniju muslimansku vojsku, a grad je dodijeljen Bohemundu od Tarantoa koji je proglašen suverenom.
Nakon što je visoki kineski dužnosnik Lin Zexu 1839. godine u Hong Kongu je zaplijenio i uništio više od milijun kilograma opijuma i naredio uhićenja 1.700 trgovaca tim narkotikom, došlo je do pobune dijela britanskih mornara koji su uništili jedan hram i ubili jednog Kineza. Nakon što je Velika Britanija odbila kineskim vlastima izručiti krivce i inzistirala da joj se isplati vrijednost uništenog opijuma započeo je Prvi opijumski, odnosno Prvi englesko-kineski rat koji je trajao do 1842. Sukob koji se smatra i početkom europske kolonijalne hegemonije prema Kini, zbog kojega se u toj zemlji i danas nerijetko osjeća sumnjičavost prema zapadu, vođen je s ciljem da se Kinu natjera da nastavi uvoziti britanski opijum. Britanci su luksuznu kinesku robu plaćali srebrom koje im se ispostavilo preskupo te su svoju trgovinsku bilancu, pod pokroviteljstvom Istočnoindijske kompanije, počeli popravljati izvozom jeftinog opijuma što je rezultiralo masovnom zloporabom i postepenim uništavanjem kineske ekonomije i društva koje je do 1830. brojalo više od 2 milijuna teških ovisnika. Kineska carska vlada niti vojno niti politički nije bila dorasla ratu s kolonijalnom silom, a nakon što su Britanci osvojili nekoliko gradova i utvrda te pod kontrolu stavili riječne puteve rat je u kolovozu 1842. potpisivanjem prvog Sporazuma nejednakosti – Nanđinškim sporazumom koji se sastojao od 13 članaka od kojih se niti jedan nije doticao osnovnog povoda rata – masovne trgovine narkoticima.
1965. godine lansirana je NASA-ina svemirska misija Gemini 4, prva višednevna misija američkih astronauta tijekom koje je izvedena i prva američka svemirska šetnja. Projekt Gemini sastojao se od ukupno 10 letova, a bio je složeniji od prethodnog projekta Mercury zbog potrebe razvoja novog astronautskog odijela koje je bilo namijenjeno za izlazak u svemir. Nova NASA-ina odijela sastojala su se od mrežnog zaštitnog sloja od teflonskog najlona koji je prekrivao osnovni najlonski zaštitni sloj, a njiam je povećana mobilnost tijela i udobnost nužna za višednevne misije. Astronaut Edward White II. Bio je prvi američki astronaut koji je izveo svemirsku šetnju (EVA), svega nekoliko mjeseci poslije Rusa Leonova. White se u praznom prostoru okretao spojen je bio samo s cijevi za zrak i sigurnosnim povodcima, a radi lakšeg lebdenja koristio je ručni pištolj s motorom na tekući dušik. Na kraju projekta Gemini Amerikanci su u svemiru proveli više od 12 sati od čega su polovicu vremena astronauti samo stajali u letjelici kraj otvorenog okna. Prvim svemirskim šetnjama prethodila su brojna ispitivanja i pokusi pod vodom. Ustanovljeno je da je za slijedeće misije potrebno izraditi bolji sustav hlađenja. Postojeći sustav nije u potpunosti mogao ukloniti vlagu i temperaturu brzinom kojom ih je ljudsko tijelo proizvodilo čemu je u prilog ukazivao problem konstantnog magljenja vizira kacige. Iako uspješno završena misija Gemini 4 umalo je završila katastrofalno jer se astronaut White jedva uspio vratiti u kapsulu koja se kasnije, zbog kvara na brodskom računalu, na Zemlju vratila u opasno visokoj balističkoj putanji.
Eksplozija na naftnoj platformi Ixtoc I smještenoj u južnom dijelu Meksičkog zaljeva 1979. godine rezultirala je drugim najvećim izlijevanjem nafte u more u povijesti. Ixtoc I bila je platforma u vlasništvu meksičke naftne kompanije Pemex. Na njoj je tijekom bušenja do dubine od 3.2 kilometra kada je došlo do komplikacija s cirkulacijom otpadnog mulja u bušotini. Suvremena tehnika rotacijskog bušenja uključuje cirkulaciju mulja u i iz bušotine kako bi se izjednačili tlakovi i pratila pojava plina u bušotini. Upravo je džep plina pod visokim tlakom uzrokovao eksploziju koja je srušila Ixtoc I i ostavila otvorenu bušotinu na dnu zaljeva. Tijekom narednih mjeseci u more se iz bušotine izlijevalo između 10 i 30 tisuća barela sirove nafte na dan, a zatvaranje je uspjelo tek krajem ožujka 1980. Naftna mrlja je nošena strujama kroz dva mjeseca stigla do obala Teksasa, a Meksiko je odbio američku molbu da kompenzira troškove prevencije i čišćenja obale. Naftna mrlja je pogodila i Rancho Nuevo u meksičkoj državi Tamaulipas, jedno od rijetkih staništa Kemp Ridley morskih kornjača koje su u tisućama zrakoplovima evakuirane na druge lokacije čime je ta rijetka vrsta spašena od dolaska na sam rub izumiranja.
Američki glumac Tony Curtis, poznat po svojim light komičnim ulogama, posebno nastupu u Some Like It Hot s Jackom Lemmonom i Marilyn Monroe, nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg glumca za nastup u The Defiant Ones, a zapamćen po brojnim drugim ulogama, rođen je u New Yorku 1925. godine.
Američki glumac Edward Winter, najpoznatiji po ulozi pukovnika Flagga u humorističnoj seriji M*A*S*H, a zapamćen i po nastupu u filmovima Cabaret i Promises, Promises, te brojnim serijama, rođen je 1937. godine u Venturi u Kaliforniji.
Britanski glumac James Purefoy, zapamćen po nastupima u filmovima Bedrooms and Hallways, Women Talking Dirty, Maybe Baby, Don Quixote, A Knight’s Tale, Resident Evil, te nekoliko serija i filmskih serijala, rođen je u Tauntonu u Somersetu 1964. godine.
Američka glumica Arianne Zuker, najpoznatija po dugogodišnjem tumačenju uloge Nicole Walker u seriji Days of Our Lives, te pojavljivanju u Looking For Bobby D i CSI: Miamiju, rođena je u Northridgeu u Kaliforniji 1974. godine.
Hrvatski nogometaš Mato Neretljak, član hrvatske nogometne reprezentacije koji je karijeru započeo u Osijeku, izgradio u Hajduku, a nastavio u Suwonu, rođen je 1979. godine u Orašju u BiH.
Ipak, najslavnije osobe s rođendanom na današnji dan su zanosna plesačica Josephine Baker i tenisač Rafael Nadal.
(metroportal, pixabay)