Dr.sc. Krunoslav Puškar održao predavanje o prezimenima – najčešća prezimena u našem kraju Horvat, Sokač, Višak…
Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Gradska knjižnica “Franjo Marković” upriličili su u četvrtak navečer treći susret s mladim križevačkim jezikoslovcem dr. sc. Krunoslavom Puškarom koji je održao predavanje pod naslovom “Od Adamića do Županića. Razvoj, rasprostranjenost i značenje potkalničkih prezimena”.
Uvodno se obratila predsjednica križevačkog Ogranka Matice hrvatske Renata Husinec koja je izrazila zadovoljstvo istraživanjima dr. sc. Krunoslava Puškara:
“Zavirio je u 136 izvora, odnosno ustanova, državnih i nadbiskupskih arhiva, crkvenih arhiva, matica rođenih, vjenčanih, umrlih i drugih izvora. Popisao je više od 3000 prezimena, a detaljnije se osvrće na prezimena koja se u kontinuitetu više od 100 godina javljaju u ovom kraju. Istražio je što ona i što bismo mogli saznati iz nekog prezimena” – rekla je Renata Husinec.
Dr. sc. Krunoslav Puškar kazao je da je to bilo dugogodišnje arhivsko istraživanje:
“U Hrvatskoj je 2001. godine najčešće prezime bilo Horvat, zatim Kovačević, Babić, Marić, Novak, Jurić… dok je najčešće prezime u potkalničkom Prigorju bilo također Horvat, a slijedi Sokač, Višak, Kos, Crnčić, Nemčić, Švagelj, Zidarić, Miklečić i Marenčić. Najstarije među njima bilo bi prezime Nemčić iz 1495. godine. ” – rekao je dr.sc. Krunoslav Puškar.
“Nadam se da je ovo skroman, ali važan doprinos našoj onomastici. Važno je to istražiti jer, uz jezik, prezime je znak naše povezanosti s našim precima” – kazao je na kraju dr. sc. Krunoslav Puškar.
Najavio je i svoju prvu autorsku slikovnicu o Križevcima naslovljenu “Priča o mome gradu” koju će uskoro predstaviti. Specifična je po tome što će biti dvojezična i u njoj su navedeni najvažniji lokaliteti, osobe i događaji iz naše povijesti.
Krunoslav Puškar rođen je 31. ožujka 1986. godine. Nakon završene Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima 2005. upisuje studij anglistike i germanistike pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku studija, 2012. upisuje poslijediplomski doktorski studij lingvistike pri istome fakultetu.
Izlagao je na dvadesetak znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, a dosad je objavio tridesetak znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i međunarodnim časopisima. Akademske godine 2009./2010. osvojio je Rektorovu nagradu za samostalan istraživalački rad pod nazivom A comparative study of FL anxiety among majors of English and German. Osim onomastikom, autor se u svome dosadašnjem znanstvenom radu bavio i dijalektologijom, leksikologijom, teorijom i praksom lingvistike jezičnih dodira, sociolingvistikom, esperantologijom, interlingvistikom te usvajanjem stranog jezika. Omiljene su mu teme istraživanja kajkavština i različiti jezični aspekti lokalnih kajkavskih govora, posebice onomastički, što se može vidjeti i po ovoj monografiji temeljenoj na njegovoj disertaciji naziva Antroponimija potkalničkoga Prigorja, a obranjenoj u listopadu 2021. godine.
Živi i radi u rodnim Križevcima.
ji/radiokrizevci.hr
