Ozren Blagec u Križevcima održao zanimljivo predavanje o Sigismundu Luksemburškom
U prigodi Međunarodnog dana muzeja, koji se dugi niz godina obilježava 18. svibnja, a čemu se redovito programima pridružuje i Gradski muzej Križevci, održano je zanimljivo predavanje: “Sigismund Luksemburški i Križevci – zločinac ili možda ipak heroj?”. Predavanje je pripremio povjesničar, viši kustos Ozren Blagec, a sa zanimanjem ga je pratila vjerna publika programa križevačkog muzeja.
Ozren Blagec podijelio je predavanje u tri dijela, od kojih se prvi odnosio na “krvavi sabor križevački” i ulogu Sigismunda u ovom događaju. Drugi dio predavanja posebno se bavio Sigismundovom poveljom od 15. travnja 1405., kojom su Križevci stekli status slobodnog kraljevskog grada, u kontekstu posebnih odnosa koji su postojali između kralja Sigismunda i staleža građana, a posebno grada Križevaca. Na kraju prezentirane su dvije dragocjene originalne povelje koje se čuvaju u Gradskom muzeju Križevci, a koje su se netom vratile sa restauracije. Posjetitelji su bili u prilici vidjeti ove originalne povelje, te čuti prve spoznaje povjesničara o ovim još znanstveno neobrađenim pergamenama.
Mnoge kontroverze, kao i negativnu reputaciju koja nepravedno prati Sigismunda u hrvatskoj historiografiji, Blagec je objektivno analizirao i predložio argumente koji razbijaju ovu crno-bijelu sliku, a umnogome ju i obrću. U turbulentnim vremenima u kojima su se hrvatski i ugarski velikaši podijelili oko prava na baštinu Ludovika Anžuvinca, uslijedio je niz krvavih obračuna, politički motiviranih ubojstava, na granici građanskog rata, te je u tom razdoblju križevački sabor samo jedan događaj u nizu, štoviše, događaj o kojem izvorne građe niti nema. I baš taj nedostatak izvora bio je prostor za neznanstveno pisanje legendi i njihovo pretvaranje u nacionalnu povijest.
Lišeni površne i uglavnom netočne Klaićeve interpretacije, a posebno šarenog ruha Mayerovog romana, kojeg i danas publika čita kao stvarnu povijest, svi ovi događaju dobivaju sasvim drugačije predznake, a nakon Blagecovog predavanja možemo zaključiti da je kralj Sigismund možda jedan od najzaslužnijih dinasta za grad Križevce. Možda nije bio heroj, ali posve sigurno niti zločinac.