Relikvijar za moći sv. Šarbela stigao u Križevce
U petak, 20. rujna 2024., drugog dana trodnevnice uoči dolaska moći sv. Šarbela u Grkokatoličku katedralu u Križevcima, stigao je relikvijar koji je posebno izrađen za pohranu moći sv. Šarbela Makhloufa, maronitskog katoličkog sveca, koje će od nedjelje, 22. rujna biti trajno izložene u križevačkoj katedrali i gdje će se vjernici i hodočasnici moći redovito pred njima moliti.
Zlatni umjetnički relikvijar je na narudžbu Molitvene zajednice sv. Šarbela iz Križevaca napravljen u specijaliziranoj radionici Tomislava Antića iz Kistanja. Relikvijar je u obliku svećeničke ruke koja blagoslivlja, onako kako je običaj u istočnim katoličkim Crkvama, tako što prsti tvore znamen križa.
Dijelić neraspadnutog tijela sv. Šarbela bit će postavljen u relikvijar u subotu te će prenoćiti u kapeli Samostana sestara Bazilijanki odakle će u svečanom ophodu biti prenesen u Katedralu Presvete Trojice u nedjelju, 22. rujna, prije početka arhijerejska liturgije u 10 sati. Moći omiljenog maronitsko-katoličkog sveca iz Libanona, sv. Šarbela Makhloufa, na zamolbu križevačkog vladike Milana Stipića, križevačkoj katedrali je darovao Maronitski katolički patrijarhat Antiohije.
Riječ je o relikviji prvoga reda – dijeliću kostiju neraspadnutog svečevog tijela koje se čuva i štuje u samostanu sv. Petra i Pavla u Annayi u Libanonu. Sv. Šarbel, krsnim imenom Petar Makhlouf, bio je svećenik, monah, pustinjak i mistik koji je živio u 19. stoljeću, i koji je uslijed mnogobrojnih čudesa koja su se na njegov zagovor događala od pape Pavla VI. 1977. godine proglašen svetim.
Štuje se posebno kao zaštitnik mira i obitelji. Maronitska katolička Crkva je jedna od 22 istočne katoličke Crkve kao i Križevačka grkokatolička eparhija, koja se služi siro-antiohijskim obredom u bogoslužju i koja predstavlja najveću kršćansku i katoličku zajednicu u Libanonu.
