Psihološko savjetovalište Menta u Križevcima obilježilo Svjetski dan mentalnog zdravlja

Prije 4. godine u Križevcima otvoreno Psihološko savjetovalište Menta. Osnivačica Ivana Sopić Lumezi, psihologinja, započela je s radom samostalno, no danas savjetovanje provodi cijeli tim kojeg čine još dvije psihologinje i psihijatrica. 7. listopada 2024. Menta je otvorila svoja vrata za građane kako bi imali prilike zaviriti u novi prostor savjetovališta.

-U Menti nudimo individualno savjetovanje, kao i savjetovanje parova, organiziramo grupne tretmane, predavanja i radionice, te radimo psihološke procjene osoba svih dobnih skupina. U ove četiri godine rada stekli smo povjerenje naših sugrađana na čemu smo vrlo zahvalne. U radu s klijentima najčešće koristimo KBT pristup no svaka od nas obogaćuje tretman nekim specifičnim vještinama koje stječemo kroz edukacije – kaže Ivana.

U okviru Dana otvorenih vrata održan je i okrugli stol za stručnjake na kojem su sudjelovale stručne suradnice škola i vrtića te zdravstvene djelatnice. Tema okruglog stola bila je Aktualni problemi mentalnog zdravlja s naglaskom na emocionalnim teškoćama s kojima se bore djeca i mladi, poput školske fobije i depresivnosti, a bilo je prilike i za razmjenom korisnih ideja.

-Pitali smo s kojim se problemima ljudi najviše bore u zadnje vrijeme. Primjećujemo ogroman porast problema mentalnog zdravlja u općoj populaciji. Pandemija koronavirusa ostavila je neizbrisiv trag na globalnom društvu, a jedno od značajnih područja pogođenih njezinim posljedicama je porast mentalnih poremećaja među djecom i mladima. Najčešće probleme djece i mladih koji dolaze u Savjetovalište čine anksiozni i depresivni poremećaji, nerijetko praćeni suicidalnošću te samoozljeđivanjem – odgovara Lara Majnarić, psihologinja u Menti, pa nadodaje:

-Primjećujemo kako sve veći broj djece i mladih koji dolazi u Savjetovalište ima neprepoznate depresivne smetnje. Kod depresivne djece i mladih očekujemo povućenost, no klinička je slika često maskirana različitim oblicima odstupanja u ponašanju te odrasli često iza agresivnog ponašanja, razdražljivosti, kršenja normi i pravila, otpora i negativizma ne prepoznaju depresiju. Za razliku od odraslih koji imaju sposobnost sami potražiti pomoć, mladi ovise o roditeljima, nastavnicima i drugim odraslim osobama da prepoznaju njihovu emocionalnu patnju i da im osiguraju potrebnu stručnu pomoć.

Depresija je ozbiljan psihički poremećaj i ukoliko se na vrijeme ne prepozna i ne liječi može dovesti do ozbiljnih problema. U tom smislu, nameće se potreba planiranja intervencija i preventivnih aktivnosti u svrhu prepoznavanja ranjivih pojedinaca za razvoj psihičkih problema te ranog uočavanja znakova narušenog mentalnog zdravlja, jednako kao i ulaganja vodećih struktura u rad službi za psihološku pomoć i zaštitu mentalnog zdravlja na lokalnim i širim razinama. -kaže Lana Majnarić.

Psihologinja Martinu Lukačić kaže kako je u posljedje vrijeme sve više potrebe za psihološkim obradama. -Potreba za psihološkom procjenom djece i mladih u posljednje vrijeme rapidno raste iz više razloga. Djeca su sve izloženija raznim stresorima poput obiteljskih problema, pandemije i sl. što utječe na njihovo emocionalno stanje. Također, povećana je upotreba tehnologije, igrica i društvenih mreža što također utječe na razvoj anksioznosti, depresije, ali i dovodi do slabije razvijenih socijalnih vještina; mnogi se bore s uspostavljanjem odnosa s vršnjacima i s odraslima, izražavanjem emocija i sl. Prisutan je sve češći problem i s prepoznavanjem i regulacijom vlastitih emocija, frustracija, kao i agresivno ponašanje, netolerancija na dosadu i strukturirane aktivnosti, otpor prema autoritetu.

Također, sve je veći broj djece s razvojnim teškoćama (razvoj govora, fina i gruba motorika, kognitivne sposobnosti) i teškoćama pažnje i koncentracije što može ometatati interakciju i učenje. Srećom, sve se više i češće govori o mentalnom zdravlju pa tako raste i svijest o važnosti mentalnog zdravlja. Samim time dolazi do ranijeg prepoznavanja problema i od strane roditelja, stručne službe i učitelja, što dovodi do brže intervencije, identifikacije problema i potrebne podrške, ali i prevencije potencijalnih dubljih smetnji – objašnjava Martina Lukačić.

Dr. Mirjana Grubić Marković, psihijatrica, dala je savjet o tome što možemo učiniti u svrhu prevencije mentalnih smetnji i razvoja psihičkih poremećaja. -Prevencija psihičkih bolesti se temelji na provođenju zdravih stilova života: održati higijenu spavanja, uzeti vrijeme za opuštanje, sport, zabavu, interakciju s prijateljima, održavati obiteljska druženja, educirati se, koristiti asertivnost u međuljudskim odnosima, ne podlijegati trendovima i posezati za sredstvima obisnosti. Ukoliko primjetimo psihičke smetnje, javiti se svom liječniku obiteljske medicine koji će procjeniti i uputiti osobu na daljnju procjenu ili terapiju. Svakako izbjegavati samomedikaciju.

U očuvanju mentalnog zdravlja su bitna naša razmišljanja, naše reakcije i način na koji doživljavamo različite situacije. Bitno je osvijestiti i prihvatiti činjenicu da jedino možemo promijeniti sebe i svoje reakcije na vanjske situacije i ponašanja drugih ljudi, ne možemo mijenjati druge. Kada to prihvatimo, postat ćemo zadovoljniji, a zadovoljstvo je temelj psihičkog zdravlja. – kaže dr. Grubić Marković.

-Vrlo smo zadovoljne održanim Danom otvorenih vrata, no rado bih naglasila da su naša vrata otvorena svima koji imaju potrebu i žele raditi na sebi. Rad u Menti doživljavam kao poslovni i osobni uspjeh, sretna sam što imam priliku raditi ono što volim. Proširenje savjetovališta planiram gotovo od kad sam ga otvorila jer je vrlo brzo nastala potreba za time. Sad kad je to ostvareno želim prije svega zahvaliti kolegicama na podršci.

No, sigurna sam da mi je najveći suport moja obitelj – roditelji, suprug, djeca, njima sam beskrajno zahvalna. U radu s klijentima vidim da su se ljudi u zadnje vrijeme otuđili, u društvu se naglašava individualnost a zapravo nam je lakše uz prijatelje i obitelj, to nam je prirodno, nemojte to zaboraviti – zaključila je psihologinja Ivana Sopić.