Dogodilo se na današnji dan-23.lipnja

Međunarodni olimpijski odbor (MOO, francuski: Comité International Olympique, CIO), međunarodna nedržavna sportska organizacija sa sjedištem u švicarskoj Lausannei, osnovan je 1894. na kongresu u Parizu, pod idejnim vodstvom baruna Pierrea de Coubertina. Već u 18. stoljeću u Engleskoj su se počele održavati sportske svečanosti izdaleka nalik drevnim starogrčkim Igrama. Tijekom narednih stoljeća slična športska događanja organizirana su i u Francuskoj i Grčkoj, ali to su bila mala natjecanja, bez ikakvog međunarodnog značenja. Zanimanje za oživljavanje Olimpijskih igara raslo je kako su iskapanjima njemačkih arheologa, sredinom 19. stoljeća otkrivani ostaci starogrčke Olimpije. Barun Pierre de Coubertin u isto je vrijeme istraživao razloge francuskog poraza u Francusko – Pruskom ratu (1870.-1871.). On je zaključio da je razlog, između ostaloga, bio i u tome što francuski vojnici nisu imali potrebnu fizičku pripremljenost pa je nastojao to poboljšati. U Coubertinu je istovremeno zaživjela želja o zajedništvu među narodima, želja o natjecanju svjetske mladosti na športskom, a ne na bojnom polju. Tako je ideja o oživotvorenju plemenitog i veličanstvenog Olimpijskog duha dobila svoj najdublji smisao. Na kongresu na Pariškom sveučilištu Sorbonni, održanom između 16. i 23. lipnja, on je iznio svoju ideju pred međunarodnim auditorijem. Posljednjeg dana kongresa odlučeno je da se prve Olimpijske igre modernog doba, tj. Igre prve Olimpijade, održe 1896. u Ateni, u njihovoj pradomovini Grčkoj. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) utemeljen je radi organizacije Igara, a kao pripadnik grčkog naroda Demetrios Vikelas je dobio čast da mu postane prvim predsjednikom.

Prvi sporazum o kontroli naoružanja potpisan tijekom Hladnog rata, Sporazum o Antarktici, stupio je na snagu 1961. godine, godinu i pol nakon što je 1. prosinca 1959. u Washingtonu glavni ugovor otvoren za potpisivanje. Ugovor o Antarktici i povezani sporazumi, zajednički nazvani Sustav antarktičkog ugovora (Antarctic Treaty System), reguliraju međunarodne odnose vezane za Antarktik, jedini nenaseljeni kontinent na Zemlji. Za potrebe ugovornog sustava, Antarktik je definiran kao cjelokupno kopno i sve ledene ploče koje se nalaze južnije od 60° geografske širine. Povelju je potpisalo 46 zemalja, uključujući i Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države. Poveljom je na Antarktici zabranjena vojna aktivnost i dopuštena znanstvena istraživanja. Izvorne potpisnice bile su 12 država aktivnih na Antarktici tijekom Međunarodne geofizičke godine 1957. – 1958., a koje su prihvatle poziv SAD-a da pristupe konferenciji na kojoj su vođeni pregovori o ugovoru. To su bile Argentina, Australija, Belgija, Čile, Francuska, Japan, Indija, Novi Zeland, Norveška, Južna Afrika, SSSR, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Konzultativni sastanci Antarktičkog ugovora održavaju se svake godine kao međunarodni forum za upravljanje tim područjem, a pravo odlučivanja na sastancima ima samo 28 država od 46 potpisnica. Na sastancima je do danas donešeno oko 200 preporuka odnosno sporazuma koje su ratificirale vlade država stranaka, a koji s glavnim ugovorom čine sustav ugovora.

NASA-in opservatorij X-zraka Chandra, najsofisticiraniji do sada izgrađen opservatorij X-zraka, lansiran je u orbitu 1999. godine. Postavljen je vrlo visoko, 300 puta više nego Hubble tj. na visini većoj od trećine udaljenosti između Zemlje i Mjeseca. Chandra je dizajniran za istraživanje područja jakog x-zračenja kao što su ostaci eksplozija zvijezda i ima otprilike 50 puta veću rezoluciju od uobičajenih teleskopa. Opservatorij ima dva različita pogona. Prvi se koristi da se Chandra postavi u konačnu orbitu. Drugi se koristi za sitne korekcije položaja i orbite. Za električnu energiju, kao većina letjelica, koristi solarne ploče i sustav tri baterije za pohranjivanje. Komunikacije, kontrola i sustav za pohranjivanje su mozak letjelice. Chandra ima dvije low-gain antene koje omogućuju komunikaciju letjelice i kontrole misije. Chandrin teleskop se sastoji od četiri para zrcala premazanih iridijom (za jaču refleksiju svjetla), a ona slove za najglađa i najčišća zrcala ikada napravljena. Jedna od najvažnijih Chandrinih misija je pomoć pri otkrivanju zagonetne ‘tamne materije’ koja gravitacijskim silama veže velike koncentracije ekstremno vrućih plinova odgovornih za emisiju X-zraka u nekim galaksijama ili jatima galaksija. Na taj način znanstvenicima omogućava uvid u starost i veličinu Svemira što pak pomaže u procjeni same budućnosti svemira. O količini ‘tamne materije’, odnosno materije koju ne možemo izravno ‘vidjeti’, ovisi hoće li gravitacijska sila zaustaviti sadašnju ekspanziju, odnosno hoće li svemir skončati u velikom stisku kao antipodu velikog praska ili velikom smrzavanju koje bi bilo posljedica beskonačnog širenja. Astronomi će pomoću Chandre također bolje proučiti mehanizam stvaranja teški elemenata u zvijezdama te kako se ti elementi raspršuju pri kolapsu u bijele patuljke, neutronske zvijezde ili crne rupe.

Hrvatski književnik i prevoditelj Gustav Krklec, čiji najvažniji dio opusa čini antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza koje očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu, a autor je i brojnih eseja, kritika, putopisa, feljtona i aforizama, a među najvažnije prijevode mu spadaju oni Puškina, Prešerna i Brechta.(metroportal.hr)