Još uvijek je vruće – treba se zaštititi

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po
zdravlje i trenutno djelovati.

Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova
koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta).
Neke od preporuka su:
• Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine ta da vam boja urina bude svijetla
• Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine,
pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
• Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
• Osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.

• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
• Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite
šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
• Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
• Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati
ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60
godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
• Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.

• Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7 ̊C od vanjske.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka
iznad 35 ̊C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će,
međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka
rashlađujete svoj dom.
Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i
povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Klonite se vrućine
• Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.
• Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).

• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba
dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu
valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s
najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene
vrijednosti UV indeksa.
• Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Pomognite drugima
• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško
pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana.

• Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere
zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
• Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku.
Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu
imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ̊C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju
lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo
one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
• Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku
glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.

• Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja;
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu,
• Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da
grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć;
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij
(nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve
i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć,
smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove,
odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i
prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom
temperature 25–30 ̊C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39 ̊C. Nemojte toj osobi
dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći
položaj.
Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:
Hitna pomoć – 194
Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112