Opasnost od nestašice vode u budućnosti

Prema nedavnom upozorenju Instituta za svjetske resurse (WRI), 17 zemalja u kojima živi četvrtina ukupnog svjetskog stanovništva, prijeti opasnost od ekstremne nestašice vode.

Na listi najugroženijih zemalja nalazi se Izrael, Indija, Katar, Jordan, Libanon i Iran, a iza njih slijede Gvajana, Jamajka, Liberija te Surinamu. U daleko boljoj situaciji su europske zemlje, posebice prostor bivše Jugoslavije. Hrvatska koja se listi ugroženosti od nedostatka vode našla gotovo na začelju (140. mjesto), Srbija na 109., Slovenija na 117., a Crna Gora na 121. mjestu. Na nešto lošijoj poziciji je Makedonije koja se nalazi na 52. mjestu i kao takva je pored Portugala, Grčke, Španjolske i Cipra, jedna od najugroženijih europskih zemalja. U Europi daleko najgora zemlja po vodnim resursima je San Marino koji u vodoopskrbi u potpunosti zavisi o susjednoj Italiji – San Marino koristi 90 posto talijanskih vodnih zaliha. Osim San Marina u Europi, od 17 spomenutih svjetskih zemalja, teška situaciju s vodom imaju i Bocvana u Africi te Turkmenistan u srednjoj Aziji.

Nestašice vode, prema predviđanju Instituta za svjetske resurse uzrokovati će u budućnosti česte sukobe i migracije. Do sada je u svijetu zabilježeno 279 različitih lokalnih sukoba zbog vode (rezultati istraživanja Pacifičkog instituta u Kaliforniji), a u budućnosti nisu isključeni ni ratovi. Klimatske promjene kao i multinacionalne kompanije koje se bave eksploatacijom i distribucijom vode predstavljaju najveći problem kad je u pitanju mogućnost pristupa ljudi pitkoj vodi. Taj globalni problem najviše će biti izražen do 2050. godine kada bi se, kako znanstvenici procjenjuju, potražnja za vodom trebala povećati od 20 do 30 posto. Da bi se problemi s vodom smanjili, pojedini europski gradovi već duže vrijeme provode mjere zaštite svojih vodnih resursa.

Rim je tako 2017. godine usred nekoliko dana jake suše smanjio pritisak vode u noćnim satima. Za razliku od Rima, mnogi svjetski gradovi
primjeri su loše prakse borbe protiv nestašice vode. U brazilskom Sao Paolu pojavila se zbog toga akutna nestašica vode, isto je i u nizu indijskih i
južnoafričkih gradova. Svima njima nekoliko dana rezervoari vode bili su
potpuno prazni i normalana opskrba vode je bila onemogućena – dani bez
vode tada su nazvani “Nula dani”. Iz Instituta za svjetske resurse navode
kako se nestašice vode mogu s pravom smatrati “vodenim stresom” te kako
će on ugroziti veći dio svjetske populacije. – Vodeni stres je najveća kriza o kojoj nitko ne govori. Njegove posljedice vidljive su kroz nesigurnost za
hranu, sukoba, migracija i financijske nestabilnosti. – poručeno je Instituta za svjetske resurse. (zv)

Fotografije: Institut za svjetske resurse