Recikliranje
Svakim danom su bioraznolikost živih bića cijelog svijeta i volumen leda na Antarktici sve manji, dok količine zagađenog zraka i količine smeća u moru rastu.
Istina je da se o ekološkim problemima kroz zadnje dvije godine počelo pričati malo više, no pričati nije isto što i djelovati. Recikliranje je jedan od načina djelovanja koji nije zahtjevan, ne uzima vrijeme, a opet mnogo pomogne na lokalnoj razini. Ljudi obično ne recikliraju iz razloga jer im se jednostavno ne da ili ne znaju koji otpad se svrstava kamo, iako je to nešto što su nas učili još u vrtićima te nižim razredima osnovne škole, a neki smatraju da samo njihov doprinos neće učiniti ikakvu promjenu na globalnoj razini. Ako vam nedostaje motivacije da biste odvojili otpad (za što vam trebaju dvije sekunde da razmislite kamo što pripada i još dvije da bacite u kantu), u nastavku možete pročitati kako ćete barem u minimalnoj mjeri doprinjeti u očuvanju prirode i okoliša.
Recikliranje papira znači očuvanje drveća i šuma. Osim što će biljne i životinjske vrste ostati očuvane, mi ljudi nećemo toliko brzo ostati bez kisika koje proizvode biljke.
Plastika se dobiva od određenih fosilnih goriva, kojih u svakom slučaju nedostaje na našem planetu. Manja potreba za proizvodnjom plastike znači više fosilnih goriva. Metali su tvari koje je relativno teško i skupo izvaditi iz Zemljine kore, stoga reciklažom možemo smanjiti novčane izdatke i opasnosti koje metali nose sa sobom. Kada se otpad na smetlištima pali, mnoge tvari koje su mogle biti ponovno iskorištene se uništavaju te se stvara potreba za nabavku tih istih materijala. Osim toga, taj otpad će s vremenom završiti u zemlji i podzemnim vodama te osloboditi razne toksine i otrove koji će završiti u tijelima idućih naraštaja te tako bitno smanjiti kvalitetu njihovih života.
(E.B.)