Dogodilo se na današnji dan – 29. listopada

”Don Giovanni” je opera s glazbom Wolfganga Amadeusa Mozarta i libretom Lorenza da Pontea, a premijerno je izvedena u Državnom kazalištu u Pragu na današnji dan 1787. godine. ”Don Giovanni” se smatra jednim od najvećih glazbenih djela ikad skladanim. Danski filozof Kierkegaard je napisao dug esej u kojem tvrdi da je to najsavršenija opera ikad napisana. Finale, u kojem se Don Giovanni odbija pokajati, postala je zadivljujuća filozofska tema za mnoge pisce uključujući Georgea Bernarda Shawa. Filmska adaptacija opere pojavila se 1979. godine.

Trojedna Kraljevina Hrvatska i Slavonija bila je kraljevstvo unutar Austro-Ugarske Monarhije, a pripadala je njezinu mađarskom dijelu. Uključivala je središnje i sjeverne dijelove današnje Hrvatske, bez Dalmacije i Istre kojima je upravljala Austrija, bez Međimurja i Baranje koji su pripadali Mađarskoj, kao i Rijeke koja je posebnim aneksom Hrvatsko-ugarske nagodbe pripala Mađarskoj. Hrvatski političari jasno su izricali svoje uvjerenje da Dalmacija i Bosna i Hercegovina pripadaju hrvatskim zemljama, ali svi zahtjevi bili su odbijeni. Sve više se tražila revizija Nagodbe, posebice u vrijeme mađarizacije koju su podupirali banovi Khuen-Hedervary i kasnije Pavao Rauch. Hrvatski se političari nakon 1. svjetskog rata dijele između Hrvatsko-srpske koalicije, koja je za ostvarenje velike države južnih Slavena s jedne strane, te Stranke prava, Hrvatske pučke seljačke stranke i frankovaca koji su se tome protivili. Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija prestaje postojati 29. listopada 1918. raskidanjem državnopravnih veza s Carevinom Austrijom i Kraljevinom Ugarskom te stvaranjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a potom i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

-Nakon mnogih naroda koji su obitavali na području Male Azije, u 10. stoljeću Turci Seldžuci počeli su se seliti u istočna područja Anatolije. Tada počinje uspon anatolijskog sultanata koji je bio zasebni dio Seldžuskog carstva. 1243. pobjeđuju ih Mongoli, a Anatolija je tada podijeljena u više manjih nezavisnih država zvanih gazi emirati. Do 1300. gazi emirati osvajaju većinu anatolijskih područja tada već oslabljenog Bizanta. Gazi emirat kojeg je vodio Osman I. (po njemu je nazvano Osmansko Carstvo) proširuje se sve do granica s Bizantom. U 16. i 17. stoljeću Osmansko Carstvo je bila najjača politička sila na svijetu. U prvoj polovici 19. stoljeća počinje opadati utjecaj carstva, a konačan udarac dobiva porazom u 1. svjetskom ratu u koji je ušla u savezu s Njemačkom. Nakon rata sile Antante podijelile su teritorij carstva. Podjelom je trebala biti osnovana armenska država i kurdska regija. Mustafa Kemal-paša organizirao je 1919. politički i vojni ustanak protiv ovih planova, što je Turskoj u većem dijelu i uspjelo. Nakon što su sve strane snage napustile Anatoliju, Mustafa Kemal je 29. listopada 1923. proglasio republiku, te pokrenuo niz reformi koje su pretvorile Tursku u modernu, sekularnu i europski orijentiranu državu.

-Muhammad Ali, pravim imenom Cassius Marcellus Clay, američki je boksač, prema mnogima i najveći boksač 20. stoljeća. Ali je od samih početaka karijere pokazivao izniman talent za boks. Karijeru u amaterskom boksu završio je osvajanjem zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. Nakon trijumfa na Igrama, vratio se u SAD kako bi započeo profesionalnu karijeru. Na današnji dan 1960. ostvario je prvu profesionalnu pobjedu protiv Tunneya Hunsakera. Za naslov prvaka borio se već 1962. kada je pobijedio Sonnyja Listona. Neposredno nakon osvajanja titule Ali je skrenuo pažnju na sebe javnim prihvaćanjem Islama, a pod utjecajem sekte Nacija Islama uzima ime Cassius X, po ugledu na drugog poznatog člana sekte Malcolma X-a. Sekta je bila simbol borbe crnačkog stanovništva SAD-a protiv ropstva i ugnjetavanja, a Clay preuzima i novo ime – Muhammad Ali. Zatim odbija boriti se u Vijetnamskom ratu za što je bio osuđen. Boksačke federacije brane mu nastupe i oduzimaju osvojenu titulu. 1970. konačno je ponovno dobio licencu za nastupe, a svoju borbu nastavlja protiv slavnih Joea Fraziera i Georgea Foremana, a nakon obrane naslova prvaka ipak gubi titulu i povlači se. Nažalost, Ali je ubrzo nakon prestanka karijere obolio od Parkinsonove bolesti, a kao sportaš i osoba i danas uživa veliki ugled u sportskim i društvenim krugovima.

-Tito (Tituš) Brezovački, hrv. komediograf i pjesnik umro je na današnji dan 1805. godine u Zagrebu. Većinu djela napisao je kajkavskim narječjem, dvije su mu sačuvane pjesme u štokavf ikavici, a neke je prigodnice sastavio njem. i lat. jezikom. U pokladnoj igri “Matijaš grabancijaš dijak” središnji je lik putujući đak grabancijaš, mladić koji je u pučkoj predaji sjevernohrv. krajeva povrh dvanaestogodišnjega školovanja završio i »trinaestu školu« gdje je stekao nadnaravne moći. Pozivom na takvo vjerovanje, Brezovački je značajke naslovnoga lika iskoristio kako bi prosvjetiteljski dosljedno te vještim, premda nerijetko i oporim, gotovo farsičnim komediografskim sredstvima upozorio sugrađane na mnoge mane i poroke.

Izvor: metroportal.hr