Aktualna bolest Zapadnog Nila
Štititi se preventivno – savjetuje dr. med. Darko Radiček, rukovoditelj Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije
Kod nas u umjerenom klimatskom području bolest Zapadnog Nila relativno je novijeg datuma, a posljednjih se dana o njoj sve više govori. Odgovore o uzročnicima bolesti i preventivi potražili smo kod dr. Darka Radičeka:
„Bolest je kod nas registrirana 2012. godine iako je u svijetu prvi put zabilježena još 30-ih godina prošlog stoljeća i to u Ugandi, u području Zapadnog Nila. Prema trenutnim podacima, sada dok razgovaramo o tome, u Hrvatskoj je 47 oboljelih, pri čemu su dvije osobe, nažalost, smrtno stradale. Europski centar za sprečavanje i suzbijanje bolesti raspolaže brojkom od 1318 registriranih oboljelih, najviše u Italiji i Grčkoj, ali i sve zemlje u susjedstvu, kao što su Mađarska i Rumunjska, imaju registrirane slučajeve oboljelih. Uzročnik je bolesti virus, a ljudi se najčešće zaraze preko komaraca. Riječ je o našem domaćem komarcu koji ljude najčešće ubada noću ili u sumrak. Komarac se zarazi na pticama i onda virus prenosi na čovjeka. Dalje se taj virus ne prenosi između ljudi, već nam opasnost prijeti samo od običnog komarca“, kaže dr. Darko Radiček.
Ističe da 80 posto zaraženih bolest preboli latentno, da uopće nisu ni svjesni da su bili zaraženi i nemaju nikakvih simptoma. Ostali imaju samo blaže simptome, eventualno lagano povišenu temperaturu i simptome slične gripi. Ipak, oko 1 posto zaraženih ima one teže simptome koji se manifestiraju slikom meningoencefalitisa: visoku temperaturu, glavobolju, mogućnost paralize i poremećaja svijesti. Oni se liječe na zaraznim odjelima bolnica, a najteži slučajevi u Infektivnoj klinici „Dr. Fran Mihaljević“.
Za preventivu i sprečavanje bolesti Zapadnog Nila dr. Darko Radiček savjetuje:
„Specifičnog lijeka za tu bolest nema. Najteži se slučajevi liječe u bolnici održavanjem životnih funkcija, a ono što mi možemo napraviti je preventiva. Lokalna bi samouprava trebala provesti preventivnu sistemsku dezinsekciju ili kako mi to kažemo – zaprašivanje. Važno je, nadalje, tretiranje voda stajaćica i uništavanje komaraca u početnoj fazi njihova razvoja. Sve jedinice lokalne samouprave to bi morale učiniti u sezoni komaraca, a ona traje od proljeća do jeseni. Sljedeći je nivo preventive ono što mi sami možemo učiniti u našim dvorištima i okolini: ne dopustiti postojanje bilo kakvih voda stajaćica, posude s vodom ne smiju biti otvorene, bačve s vodom ne smiju biti otkrivene da tu komarci ne bi legli svoja jajašca. Isto tako, problem su i septičke jame koje bi uvijek trebale biti natkrivene. Nadalje, velika su opasnost i gume razbacane po travnjacima u kojima se skuplja i zadržava voda, a trebalo bi ih skupiti i pokriti. Visoka trava i mokri pijesak također pogoduju zadržavanju komaraca.
To je ono što mi sami možemo učiniti, kao i službe zadužene za održavanje parkova i drugih površina. Da bismo sami dodatno prevenirali razvoj bolesti, na prozore možemo staviti i komornike, štititi se raznim repelentima, mazati sprejevima, klima-uređajem ili ventilatorom u prostorijama stvarati vjetar, što sve smanjuje mogućnost da će nas ubosti komarci“, kaže dr. med. Darko Radiček.
