Kultura života u jesen

Nakon vrućeg ljeta stigla nam je jesen. Doba polaganog smiraja, hladnijih, vjetrovitih i kratkih dana. Budući da je čovjek nerazdvojiv dio prirode, važno je ritam svog života uskladiti s ritmom prirode. Tako to preporučuje i ayurveda, najstariji medicinski sustav na svijetu.

Što je ayurveda?

Sama riječ ayurveda sa sanskrta se doslovno prevodi kao „znanost o životu” ili „umjetnost dugovječnosti”. Taj 5000 godina star sustav liječenja naglašava nužnost prevencije bolesti te posebnu pažnju posvećuje prehrani i uravnoteženom načinu života, a svakom čovjeku pristupa individualno, prepoznajući i prihvaćajući njegovu nepobitnu osobitost i jedinstven spoj uma, duha i tijela.

Ta naša jedinstvenost nikako nije stalna – dinamična je i podložna promjenama ovisno o dobu dana, godišnjem dobu, životnom dobu. Na nas neprekidno utječu mnogi čimbenici: od hrane koju jedemo i koja doslovno čini naše tijelo pa sve do sporta, posla koji obavljamo i okoliša u kojem boravimo. Upravo u ovome ayurveda nastoji pomoći. Nastajući generacijama, promatrajući ljude, prirodu i životne cikluse te njihovu međusobnu interakciju, razvila se u disciplinu čija je svrha dovesti red u naizgled kaotičan tijek našeg života i podučiti nas kako da postanemo umjetnik života.

Okusi, boje i ritam jeseni

Ayurveda uči da je prehranu i dnevnu rutinu izuzetno važno usklađivati s godišnjim dobima. Životinje to rade instinktivno, a ljudi intuitivno.

Ayurveda uči da je prehranu i dnevnu rutinu izuzetno važno usklađivati s godišnjim dobima. Životinje to rade instinktivno, a ljudi intuitivno. Ljeti ćemo, naprimjer, jesti puno salate, sirovih namirnica i voća jer hlade organizam, dok ćemo u jesen kuhati tople juhice od bundeve koje nas dubinski griju.

Karakteristika je jeseni da je suha, oštra, vjetrovita, prohladna, lagana, čista. Ona predstavlja dinamičan prijelaz iz toplog godišnjeg doba u hladno, stoga često nepredvidljive vremenske prilike unose nemir u našu svakodnevicu. Naprimjer, nepredvidljiva nas priroda iznenađuje hladnim jutrima, sredina je dana vruća i vjetrovita, a brzo nadolazeća večer ponovno vapi za toplinom. Mnoštvo šušnjeva i buke, šarolikost u okolini, dinamičnost i ubrzanost dnevnih obveza (posao, rokovi, škola…) preopterećuje živčani sustav, što kod mnogih potiče osjećaj anksioznosti, nedostatak apetita, dehidraciju uslijed nedovoljnog unosa tekućine i tako dalje.

Preporuke za jesen

U takvim je uvjetima nužno uvesti stabilnu rutinu u dan – svaki se dan u isto vrijeme buditi te jesti i spavati. Idealno su vrijeme za spavanac 22 sata.

Svakako se preporučuje probuditi ranije, prije izlaska sunca, te uz čašu tople vode na prazan želudac (ne, to nije toliko grozno koliko se većini ljudi čini) započeti dan sjedeći u miru i tišini, barem 10 minuta, da ne bismo startali jurnjavom. Čašom tople vode nježno budimo i osvježavamo probavni sustav i potičemo metabolizam.

Budući da je okolina kaotična, promjenjiva i brza, važno je poraditi na stabilnosti i takozvanom „uzemljenju” prilikom fizičke aktivnosti. Vježbe bi trebale biti sporije i mirnije sa što manje dinamike i skokova. Idealne su vježbe snage i osvještavanje težišta na dlanovima i stopalima te konekcije zdjelice s podom odnosno zemljom, a kretnje bi trebale biti svjesne, kontrolirane i mirne.

Ugodite si svakodnevnom samomasažom toplim uljima; sezamovo je ulje u jesen idealno jer grije organizam. Petnaestak minuta nakon masaže istuširajte se u ugodno toploj vodi.

Jesen je idealno vrijeme za njegovanje nježnih osjećaja. Brižnost, romantičnost i zagrljaji ljekoviti su za opće zdravlje.

Jesen je idealno vrijeme za njegovanje nježnih osjećaja. Brižnost, romantičnost i toplina ljekoviti su za um i duh. U ovo doba zagrljaji „uzemljuju“ i umiruju prenapregnuti živčani sustav.

U svako je doba godine naglasak na sezonskoj hrani. Tako se u ovo doba preporučuju tople juhice i variva od korjenastog povrća. Batat, čičoka, celer, tikve, cikla, žitarice i mahunarke u kombinaciji sa začinima koji smanjuju nadimanje (lovor, kim, kumin) jesenske su namirnice nebrojenih kreativnih varijanti.

Orasi, lješnjaci i kesteni neizostavne su namirnice, pogotovo za osobe kojima nedostaje tjelesne mase i/ili su sklone suhoći. Ove se namirnice mogu divno konzumirati i mimo sveopće prihvaćene šablone kolača i slastica. Naprimjer, mljeveni i pomiješani s kakaom i rogačem te datuljama, cimetom, vanilijom i mrvicom soli predstavljaju vrlo kvalitetan međuobrok.

Blagotvorni su jesenski začini anis, bosiljak, crni papar, klinčić, kim, kopar, češnjak, đumbir, muškatni oraščić, origano, paprika, peršin, ružmarin, kurkuma. Od njih se mogu napraviti izvrsni čajevi, naprimjer od svježe ribanog ili sjeckanog đumbira ili od mješavine kima, komorača i anisa.

Preporučuje se i konzumacija mliječnih proizvoda, jogurta i kefira te njegova veličanstva gheeja – pročišćenog maslaca koji predivno oplemenjuje svako jelo, a k tome odgovara i svakom tjelesnom tipu.

Preporuka je da jesenskom prehranom dominiraju sladak, slan i kiseo okus, a da se izbjegavaju gorak i trpak okus.

Doručak također treba biti topao – čiste kuhane zobene pahuljice ili amarant. Ako u zobene pahuljice stavljate suho voće, nakvasite ga preko noći.

Neka u garderobi prevladavaju živahne boje: crvena, žuta, narančasta… One pružaju posebnu vedrinu. Odjeću obavezno treba prilagoditi vremenskim uvjetima, što znači da po izlasku iz kuće valja prekriti glavu i uši da biste ih zaštitili od sve češćeg vjetra i hladnoće. Izbjegavajte bučna mjesta, žestoku glazbu, brzu vožnju.

Da bi ove smjernice zaživjele u našoj svakodnevici, važno ih je doživjeti kao kulturu života, nešto što će nas oplemeniti i našem životu dodati još jednu dimenziju – svjesnost i pozornost na život oko nas i u nama samima.

Tekst: Olga Razum Šujica

Foto: Vladimir Šujica

Mjesto fotografiranja: restoran Gornjevinska klet

Model: Olga Razum Šujica

Foto: irma.jpg

Model: Barbara Kos

Odijeva: Lisly boutique Križevci