Uz 19. studenoga – 158. obljetnicu VGU u Križevcima

Razgovor s dekanicom dr. sc. Marijanom Ivanek Martinčić

Dan Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima obilježava se 19. studenog. Osnivanje Visokog gospodarskog učilišta predstavlja kontinuitet obrazovanja u poljoprivredi koje je u različitim organizacijskim oblicima postojalo u Križevcima od 1860. godine , kada je 19. studenog započelo s radom Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilišta, najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi. U ovom su Učilištu osnovane prve stručne postaje i znanstveni zavodi iz područja poljoprivrede, napisani su i objavljeni prvi udžbenici na hrvatskom jeziku, pokrenut je prvi znanstveni časopis iz područja poljoprivrede, pa se ono s pravom smatra kolijevkom poljoprivrednog obrazovanja, struke i znanosti u Hrvatskoj.
Ovaj dan povod je da porazgovaramo s dekanicom Visokog gospodarskog učilišta Križevci dr. sc. Marijanom Ivanek Martinčić.

“Ovogodišnja obljetnica nije okrugla, ali mi svaku obiljetnicu obilježavamo prigodnim programom na kojem se osvrnemo na ono što smo napravili u proteklom razdoblju, kroz godinu dana, govorimo o studentima, znanstvenoj i stručnoj djelatnosti, investicijama i projektima” – kazala je uvodno Marijana Ivanek Martinčić.

Što je obilježilo proteklu godinu u radu Visokog gospodarskog učilišta?

“Puno naših djelatnosti je već uhodano, radimo znanstvene i stručne projekte, projekte međunarodne suradnje, imamo uslužnu djelatnost naših laboratorija: Agrokemijskog u kojem se mogu napraviti analize tla i dobiti preporuke za gnojidbu poljoprivrednih kultura i Laboratorija za kontrolu kvalitete sjemena. To je jedan od rijetkih laboratorija u Hrvatskoj koji ima tu djelatnost. Kvaliteta sjemena je ključ kvalitetne proizvodnje. Inače, ono što možda ovu godinu razlikuje od prethodnih je što smo imali postupak reakreditacije kojem podliježu svi studijski programi u Republici Hrvatskoj. Taj postupak radi se na temelju europskih standarda za visoka učilišta. Jako dobro smo prošli taj postupak, pa iako još zadnji korak nije proveden, zadovoljni smo da smo dobro prošli” – napominje Marijana Ivanek Martinčić.

VGU u Križevcima provodi brojne projekte, pa nam recite nešto o njima.

” Neki projekti nastavljaju se već godinama. Sudjelujemo u projektu Nacionalne banke biljnih gena kojemu je cilj očuvanje genetske raznolikosti poljoprivrednih kultura. Mi smo zaduženi za čuvanje starih sorti povrća. Već godinama se vrijedno radi na prikupljanju sjemena i umnažanju. Od ove godine postoji i jedan novi projekt – Mjera 10.2. Ti projekti nam omogućavaju da nabavimo puno opreme koja nam je potrebna za daljnja istraživanja. U tu su uključeni i studenti i to je za njih jako dobro iskustvo i praksa. Tu je i projekt “kleščec” – dugotrajan, ali smo jedni od rijetkih u Hrvatskoj koji su uspjeli tako jednu staru sortu revitalizirati i proizvesti prvoklasni sadni materijal. Ove godine se provodi i tzv. klonska selekcija, a kao rezultat se očekuje izdvajanje onih klonova koji su po nečemu bolji od prosjeka te sorte.
Ove godine završava jedan znanstveni projekt Hrvatske zaklade za znanost, a radi se o istraživanju na lovoru i rogaču. Iako su to mediteranske biljke, upravo mi taj projekt vodimo. Možda ćemo time doprinijeti uzgoju ovih mediteranskih kultura i izboru najpovoljnijih. Također imamo i projekt prekogranične suradnje s mađarskim partnerima, zatim projekt za unapređenje ruralnih zajednica. Imamo i projekt u okviru Mjere 16 – suradnja, te nam je odobren projekt osnivanja operativne skupine za uspostaviti suradnji između znanstvene ustanove i poljoprivrednih gospodarstava i lokalne zajednice u rješavanju nekog problema. Cilj projekta će biti korištenje digestata iz bioplinskih postrojenja, mi ih imamo u Svetom Petru Orehovcu i Gregurovcu. Nusproizvod je digestat koji ima puno potencijala u korištenju kao gnojiva, a o njemu se premalo zna. Provedba projekta će biti odobrena na drugom natječaju na koji se mogu prijaviti oni koji su prošli na prvom. Nastavljamo i tradiciju održavanja Dana polja na našim površinama gdje su različiti hibridi kukuruza, različite sorte pšenice, ječma, uljane repice. Imamo suradnju s Poljoprivrednim institutom iz Osijeka za koji smo postali centar u zapadnom dijelu Hrvatske gdje oni žele prezentirati nove sorte i hibride”.

Vrlo ste uspješni u razmjeni studenata i profesora sa drugim zemljama, odnosno s Erasmus programom.

“Otkad postoji Erasmus program mobilnosti, mi smo dobili povelju na temelju koje možemo imati razmjenu studenata i nastavnika s drugim visokoškolskim ustanovama. Mislim da smo tu iznimno uspješni kad se uspoređujemo s drugim ustanovama. Naši studenti uglavnom koriste tu mobilnost za završnu praksu, oduševljeni su s tim iskustvom važnim za rad, za život, za izgradnju mlade osobe i za njihovu struku. “

Tu mogućnost mobilnosti koriste i nastavnici?

“Godišnje ih ide 12-tak u visoka učilišta diljem Europe, pa i na istok (Turska, Rumunjska, Bugarska). Novo mjesto ove godine su Azori (Portugal). Sve su to iznimna iskustva o funkcioniranju visokih učilišta. U nekim stvarima smo i bolji, kad se usporedimo, ali također možemo aplicirati kod nas ono što je bolje kod drugih. Upoznaje se pritom i mentalitet i kultura drugih naroda. I kod stranih profesora postoji interes da upoznaju naš način rada, Hrvatsku i njenu kulturu. Gosti kod nas drže predavanja i to su dobra iskustva.”

Ove godine, na žalost, manji je upis studenata u Visoko gospodarsko učilište Križevci. Može li se govoriti o uzrocima toga?

“Ove godine smo upisali iznimno malo studenata i to nas jako brine. No, slična je situacija i na drugim učilištima u području poljoprivrede. Imamo puno tumačenja zašto je do toga došlo. Sigurno su to demografska kretanja, broj maturanata se iz godine u godinu smanjuje. Tu je i odlazak mladih u inozemstvo. Na žalost, poljoprivreda ne spada danas u atraktivna zanimanja i to je zabrinjavajuće. Svjesni smo da bez poljoprivrede nema života. Proizvodnja zdrave hrane na način da se ne zagađuje okoliš je jedino što mora biti održivo. Da bi bilo održivo, o toj proizvodnji treba jako puno znati. Mora biti temeljena na znanju. Stručnjaci u poljoprivredi uvijek će biti potrebni, međutim to mladi ljudi danas ne prepoznaju. Svake godine se otvara veliki broj novih studijskih programa i tu postoje veliki nesrazmjeri s brojem potencijalnih studenata. Mi nastojimo povećati promidžbene aktivnosti, a moramo razmišljati i o novim studijskim programima. Puno manji broj studenata bilježe i druga visoka učilišta i stručne škole, pa tako i fakulteti poljoprivrede u Osijeku i Zagrebu. To je jedan opći problem”.

Koliko studenata studira na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima?

“Trenutno je ovdje oko 400 studenata. Imamo redoviti studij poljoprivrede sa tri smjera. Imamo i izvanredni studij, preddiplomski stručni studij 3 godine. Do sada smo imali specijalističke studije, dva studijska programa. Jedan je održiva i ekološka poljoprivreda, a drugi menadžment u poljoprivredi. Do sada su se uvodili samo za izvanredne studente. Od ove godine imamo i studijski program održive i ekološke poljoprivrede i za redovne studente, ali na žalost, i za taj studij je interes mali. Naši studenti, kad završe prve tri godine studija, jako dobro se upisuju na druge fakultete. Uvijek dobivamo jako dobre povratne informacije o uspjehu naših studenata, što govori da na našem Učilištu dobiju dobro znanje. Važno je da su ono što su učili, i vidjeli u praksi.”

Kakvi su planovi i kako vidite budućnost Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima?

“Ono na čemu moramo raditi su novi studijski programi. Naši studenti se, nakon tri godine studiranja, za 20 posto bolje zapošljavaju nego studenti sa završenim drugim sličnim studijima u Hrvatskoj. To je dobar pokazatelj. Poljoprivreda uvijek treba, ona je i budućnost” – napominje dekanica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima dr. sc. Marijana Ivanek Martinčić.