Novi, 204. broj časopisa „Meridijani“
Od zlata iz Drave do šarene planine Vinicunce
„Meridijani“ u broju za siječanj i veljaču pišu i o japanskoj regiji Kansai, cunamiju u Indoneziji, znamenitostima Graza, berbi maslina u Istri, istraživaču domorodaca Nikolaju Mikluho-Maklaju i drugim zanimljivostima
Novi, 204. broja časopisa za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja „Meridijani“, za siječanj i veljaču, izašao je iz tiska, a bit će predstavljen u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, u Preradovićevoj 5, u srijedu, 16. siječnja u 19 sati. Ulaz je slobodan.
Ovaj broj „Meridijana“, koji kao i uvijek izlazi na 120 ilustriranih stranica, predstavit će glavni urednik i jedan od autora napisa, akademik Dragutin Feletar, autor teme o cunamiju geolog prof. dr. sc. Tihomir Marjanac te direktorica Petra Somek i novinar-urednik Hrvoje Dečak. Inače, časopis „Meridijani“ ove godine slavi 25 godina neprekidnog izlaženja.
Glavna tema novog, 204. broja „Meridijana“ je rijeka Drava. Pod naslovom „Rijeka na prekretnici“ biolog Goran Šafarek i akademik Dragutin Feletar pitaju se hoće li u budućnosti prevladati interesi za daljnjom gradnjom hidroelektrana na toj rijeci i betonizacijom obale ili će se Dravi pristupiti u skladu sa suvremenim poimanjem rijeka, kako bi se očuvalo njezino prirodno bogatstvo. Dodane su i zanimljivosti poput one kako je Drava 1712. godine „preselila“ Legrad iz Međimurja u Podravinu, zašto nastaju meandri i mrtvice, kako je izgledala dravska splavarska mornarica te može li se i danas u Dravi naći zlato.
O pošasti cunamija, koji je nedavno opet pogodio Indoneziju, piše prof. dr. Tihomir Marjanac na temelju stradanja indonezijskog otoka Sulawesija i tumači mehanizam nastanka tog razornog prirodnog fenomena.
Doc. dr. sc. Nikola Poljak donosi veliku reportažu o japanskoj regiji Kansai, u kojoj je proveo nekoliko tjedana. Pišući o tom kulturnom i povijesnom srcu Japana, autor opisuje prošlost, kulturne spomenike, tradicionalna jela i pića, ali i svakodnevni život.
„Meridijani“ objavljuju i posljednji napis meteorologa Milana Sijerkovića, dugogodišnjeg suradnika časopisa. Tekst govori o tome kako će izgledati svijet bliske budućnosti, zahvaćen klimatskim promjenama.
Planina Vinicunca u Peruu puna je šarenih pruga i može se usporediti jedino s raznobojnom planinom Zhangye Danxia u Kini, o kojoj su Meridijani također pisali. Otkrivena je tek prije nekoliko godina, nakon otapanja vječnog snijega. Putopisac Jurica Galić Juka pješice se popeo na Vinicuncu i donio raskošnu reportažu. Isti autor donosi i nevjerojatan opis svakodnevnog spuštanja zastave na granici Indije i Pakistana, koji s obje strane, u ozračju punom napetosti, prate frenetični navijači na tribinama.
„Meridijani“ u novom broju nastavljaju dvije velike rubrike: intervju i prikaz slavne povijesne ličnosti. U razgovoru predstavljaju doc. dr. sc. Mladena Tomorada, povjesničara, egiptologa, istraživača američke povijesti i strastvenog putnika, koji je nedavno u izdanju nakladničke kuće „Meridijani“ objavio knjigu „Slavne žene stare povijesti“, a povijesna osoba o kojoj pišu u nas je manje poznati ruski istraživač Nikolaj Mikluho-Maklaj, čiji se životopis čita poput napetog romana.
U „Meridijanima“ za siječanj može se pročitati i reportaža o berbi i preradi istarskih maslina, čije su ulje još stari Rimljani smatrali najboljim na svijetu, o endemu Sredozemlja – morskoj travi Posidoniji oceanici, ali i još jednom primjeru ekološke devastacije Lijepe naše – „crnom brdu“ otpadne troske u Biljanima Donjim kod Zadra. Tu je i vodič kroz kulturne znamenitosti i druge zanimljivosti Graza, najava ovogodišnjih događanja u Nacionalnom parku Krka te likovni prilog – putni crtački dnevnik Danijela Srdareva iz Venecije.